U Europarlament ušli fašisti i neonacisti, Barroso poziva na zbijanje redova

Foto: Europa.eu

PREDSJEDNIK Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je u ponedjeljak europske snage da se "okupe", nakon dobrog rezultata euroskeptičnih stranaka na europskim izborima u nedjelju.

"Došao je trenutak se da se okupimo i definiramo budućnost Unije", rekao je Barroso u priopćenju, dodajući da je uvjeren u činjenicu da velika većina članova Europskog parlamenta želi iskoristiti izazov i "donijeti opipljive koristi europskim građanima".

S obzirom na veliki uspjeh koji su na ovim euroizborima zabilježili eurofobi, i ekstremno desni i radikalna ljevica, jedina moguća većina izgleda da leži u velikoj koaliciji konzervativaca i socijalista, s eventualnom potporom liberala. Te snage "ne slažu se u svakoj pojedinosti, ali dijele temeljni konsenzus o Europi koju sada treba ojačati", dodao je.

Europska pučka stranka dobiva 214, socijalisti 187, liberali 66 mandata

Europska pučka stranka dobiva 214 zastupničkih mjesta, socijalisti 187, a liberali 66 mandata, pokazuju najnoviji rezultati koje je u u 11 sati objavio Europski parlament.

Prema najnovijim projekcijama, poredak stranaka ostaje isti - EPP ima 214, socijalisti 187, liberali 66 i Zeleni 52 mandata. Sve vodeće stranke imat će manje zastupnika u novom, nego u prethodnom sazivu Europskog parlamenta. One zajedno sada imaju 519 mjesta, do sada su imali 612.

Zato su na dobitku euroskeptične, protueuropske i populističke stranke krajnje desnice i radikalne ljevice.

Čak 63 mjesta dobili su kandidati koji se vode pod rubrikom "ostali", koji do sada nisu bili predstavljeni u Europskom parlamentu. Među njima je talijanski pokret Pet zvjezdica, grčka neonacistička Zlatna zora, Alternativa za Njemačku (AFD), koja nije protiv EU-a, ali je protiv eura.

Eurofobi okupljeni oko britanske stranke UKIP dobili su 38 mjesta. Nevjerojatan uspjeh imala je francuska krajnje desna stranka Nacionalna fronta, koja do sada nije imala zastupnički klub. Stranke koje su do sada bile zastupljene u Europskom parlamentu, ali nisu imale zastupnički klube, po najnovijim projekcijama imaju 41 mjesto. FN je najavila da će pokušati formirati zastupnički klub u koji bi mogli ući nizozemska PVV ili austrijska FPOe. Za formiranje zastupničkog kluba treba imati najmanje 25 zastupnika iz sedam zemalja.

Kandidat europskih pučana Jean-Claude Juncker ima najveće izglede da bude izabran za predsjednika Europske komisije, ali mu treba potpora socijalista. Šef socijalista i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz izjavio je da će Juncker, ako želi njihovu potporu, morati odustati od politike štednje.

> Ultradesničarska Nacionalna fronta dobila euroizbore pa zatražila raspuštanje francuskog parlamenta

> Juncker ima najveće šanse doći na čelo Europskog parlamenta

Juncker: Dovoljna je kvalificirana većina u Europskom vijeću

Kandidat Europske pučke stranke (EPP) za predsjednika Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je u ponedjeljak da ga ne brine mogućnost da neke zemlje članice budu protiv njegova imenovanja na to mjesto, ističući da se o tome odlučuje kvalificiranom većinom, a ne konsenzusom.

Na pitanje novinara brinu li ga najave da bi protiv njegova imenovanja za predsjednika Europske komisije mogli biti britanski premijer David Cameron i još neki čelnici, Juncker je rekao da ga to ne zabrinjava. "Nije me briga. Nisam na koljenima, dobio sam izbore", rekao je bivši luksemburški premijer, dodajući da je na takva pitanja do sada odgovorio "tisuću puta".

Dodao je da nema nikakvu poruku za Camerona i da Europsko vijeće, koje okuplja šefove država ili vlada, mora poštovati volju birača.

Juncker je rekao da je nakon izbora za Europski parlament razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ali nije htio otkriti detalje. "Ja nisam predstavnik za odnose s javnošću. U svakom slučaju stajalište kancelarke Merkel o izboru predsjednika Europske komisije kristalno je jasno", rekao je.

Prema zadnjim projekcijama, Junckerova Europska pučka stranka dobiva 214 zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu ispred socijalista koji imaju 189 mandata i čiji je kandidat za predsjednika Komisije Martin Schulz.

Juncker je najavio da će u sastavljanju većine u Europskom parlamentu tražiti potporu socijalista, liberala i drugih proeuropskih stranaka, isključujući bilo kakvu suradnju sa strankama krajnje desnice.

Također je odbacio je spekulacije da on zapravo ne želi biti predsjednik Komisije, nego predsjednik Europskog vijeća. "Vodio sam kampanju za predsjednika Komisije. Možda drugi žele da promijenim mišljenje, ali ja to neću učiniti", rekao je Juncker.

Njemački neonacisti dobili mjesto u Europskom parlamentu

Njemačka neonacistička stranka NPD ući će u Europski parlament prvi put u povijesti, po konačnim rezultatima europskih izbora na kojima su pobijedili konzervativci Angele Merkel, objavljenima u ponedjeljak ujutro.

S oko 300.000 glasova i rezultatom 1 posto, NPD je dobio jednog zastupnika na 96 mjesta kojima raspolaže Njemačka u novom sazivu EP-u nasuprot 99 koliko je imala 2009.

Stranka krajnje desnice profitira reformom njemačkog izbornog sustava za europske izbore, koji je prešao na integralnu proporcionalnost tako da više nema minimalnog praga za jednog zastupnika.

Reforma je koristila i malenoj stranci Freie Waehler, udruženoj s Europskim liberalima, zatim "Stranci za zaštitu životinja", "Stranci obitelji", stranci "Pirat", "Njemačkoj ekološkoj stranci" te izmišljenoj "Stranci" koja svaka ima po jedno mjesto.

Europske izbore osvojila je konzervativna stranka njemačke kancelarke Angele Merkel CDU/CSU s 35,3 posto (29 mjesta), na čelu ispred koalicijskog partnera, socijaldemokrata iz SPD-a (27,3 posto, 27 mjesta).

Nova antieuro stranka AfD, osnovana u proljeće, koja se zauzima za raspad eura, potvrdila je pozitivne rezultate ispitivanja javnog mnijenja i postigla 7 posto što joj omogućuje slanje 7 zastupnika u Europski parlament u kojem ih ima 751.

S 10,7 posto glasova, Zeleni su treći (11 mjesta), ispred radikalne ljevice Die Linke sa 7,4 posto (7 mjesta).

Le Pen i Farage uzdrmali EU

Pobjede euroskeptičnih nacionalista u Francuskoj i Velikoj Britaniji i njihov relativan uspjeh u drugim europskim zemljama, temeljen na nezadovoljstvu birača političkom štednje i prosvjedom protiv tradicionalnih političkih klasa, obilježile su izbore za Europski parlament, analiziraju u ponedjeljak europski mediji.

Najveće iznenađenje dogodilo se u Francuskoj gdje je antieuropska i krajnje desna Nacionalna fronta Marine Le Pen izvojevala svoju prvu pobjedu na nacionalnim izborima osvojivši 25 posto glasova. Na prošlim izborima NF osvojila je samo šest posto glasova.

"Ljudi su jasno i glasno rekli svoje. Ne žele da ih više vode tehnokrati i birokrati izvan francuskih granica. Žele da ih vode Francuzi, za Francusku. Francuska je bila i bit će političko srce Europe. Ono što se događa u Francuskoj signal je onoga što će se dogoditi u svim zemljama - povratak nacije", rekla je Le Pen nakon objave izbornih rezultata i odmah, kao čelnica najjače stranke u zemlji, zatražila raspuštanje parlamenta.

Francuski premijer Manuel Valls rezultate izbora nazvao je "tužnim trenutkom za Francusku". "Ovo nije samo upozorenje, ovo je šok, politički potres", naglasio je.

Vladajuća socijalistička stranka predsjednika Francoisa Hollandea doživjela je debakl, osvojivši samo 14 posto glasova, najmanje u dvadeset godina.

Predsjednica stranke Marine Le Pen, koja je na predsjedničkim izborima 2012. dobila čak 18 posto glasova, svoju strategiju temelji na 'de-demonizaciji' stranke. To je pokušao učiniti i njezin otac Jean-Marie Le Pen, no ona je u tome uspješnija. Otkako je 2011. preuzela vodstvo nad strankom, nastoji promijeniti njezinu sliku u javnosti jer ju se često doživljava kao stranku ostarjelih i zadrtih antisemita i mladih skinheadsa. No, to joj je uspjelo samo donekle.

Čelnik EPP-a u Europskom parlamentu Joseph Daul kazao je da je "tužan" zbog izbornog ishoda u Francuskoj. Predsjednik EP Martin Schulz također. "Tužan je dan za EU kada rasistički, ksenofobni i antisemitski program osvoji 25 posto glasova", rekao je.

Politički potres najavljuje i čelnik britanskog euroskeptičnog UKIP-a Nigel Farage koji je na izborima osvojio 27.5 posto glasova, pobijedivši oporbene laburiste (25.4 posto) i konzervativce premijera Davida Camerona (24 posto).

"Ukip će pobijediti na ovim izborima, i da, to će biti potres jer nikad ranije u povijesti britanske politike jedna 'pobunjenička' stranka nije izašla kao pobjednica nacionalnih izbora", rekao je čelnik Stranke britanske neovisnosti u Southamptonu. "Ne želim samo da Velika Britanija napusti Europsku uniju, želim da Europa napusti Europsku uniju", dodao je Farage. "Europska integracija završila je večeras", naglasio je.

No, Farageu ne pada na pamet ući u savez s Nacionalnom frontom koju smatra ekstremnom. "Ni ne razmišljamo o tome. To se nikada, nikada neće dogoditi".

Jačanje UKIP-ove popularnosti pripisuje se nezadovoljstvu birača tradicionalnim strankama i slaboj izlaznosti birača na izbore. Glasove za UKIP analitičari smatraju prosvjednim glasovima protiv cijele političke klase, otuđene i karijerističke, dok su ljudi koji vode UKIP sušta suprotnost uštogljenim, profesionalnim političarima.

I u Danskoj je krajnje desna Narodna stranka osvojila najviše glasova birača. Nacionalisti su ostvarili i jako dobre rezultate u Austriji, Mađarskoj, Švedskoj, Finskoj.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je u ponedjeljak europske snage da se "okupe", nakon dobrog rezultata euroskeptičnih stranaka na europskim izborima u nedjelju.

"Došao je trenutak se da se okupimo i definiramo budućnost Unije", rekao je Barroso u priopćenju, dodajući da je uvjeren u činjenicu da velika većina članova Europskog parlamenta želi iskoristiti izazov i "donijeti opipljive koristi europskim građanima".

S obzirom na veliki uspjeh koji su na ovim euroizborima zabilježili eurofobi, i ekstremno desni i radikalna ljevica, jedina moguća većina izgleda da leži u velikoj koaliciji konzervativaca i socijalista, s eventualnom potporom liberala. Te snage "ne slažu se u svakoj pojedinosti, ali dijele temeljni konsenzus o Europi koju sada treba ojačati", dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kandidat EPP za predsjednika Europske komisije Jean Claude Juncker nije tako nezadovoljan. "Proeuropske stranke će imati većinu u EP-u. Krajnja desnica, suprotno medijskim tvrdnjama, nije dobila ove izbore", smatra.

U mnogim zemljama, što je još jedna od karakteristika izbora, vladajuće stranke doživjele su poraze. Uz već spomenute Francusku i Britaniju to se dogodilo i u Grčkoj, gdje je krajnje lijeva Siriza s Aleksisom Ciprasom na čelu pobijedila vladajuću koaliciju, te u Švedskoj, Hrvatskoj, Portugalu, Bugarskoj, Češkoj, među ostalima. U Njemačkoj i Španjolskoj su vladajući ostvarili značajno manji postotak glasova nego na prethodnim izborima.

Eurofili zato slave odaziv na izbore, koji po posljednjim podacima iznosi 43,09 posto. Iako za samo 0,1 posto veći nego na izborima 2009. neki ga europski političari smatraju povijesnim preokretom trende. Od 1979. na svakim sljedećim izborima za EP odaziv je bio sve manji.

U Portugalu sankcionirana vlada, u Španjolskoj debakl dvije najjače stranke

Koalicija desnog centra na vlasti u Portugalu izgubila je u nedjelju europske izbore od oporbenih socijalista, čime su građani kaznili njezinu politiku štednje, dok su u Španjolskoj dvije najjače stranke, narodna i socijalistička, doživjele pravi debakl.

U Portugalu, socijalistička stranka nalazi se u vodstvu s 31,45 posto glasova, po gotovo kompletnim rezultatima. Na drugom je mjestu vladina koalicija desnog centra s 27,7 posto, što je pad od preko 12 postotnih bodova u odnosu na izbore 2009., pokazuju rezultati.

Vladina koalicija koju čine Socijaldemokratska stranka i konzervativna CDS tako je ostala ispod 30 posto, bilježeći svoj najgori rezultat na europskim izborima.

"Socijalistička stranka je prva stranka u Portugalu. Ona je spremna vladati u Portugalu. Vlada je došla do kraja svog mandata", kazao je glavni tajnik PS-a Antonio Jose Seguro.

Od ukupno 54 zastupnika koliko ih Španjolska šalje u Europski parlament, Narodna stranka desnog centra i Socijalistička stranka daju 16 odnosno 14 zastupnika. Dosad su ih narodnjaci imali 24 a socijalisti 23, što znači da je svaka od njih izgubila oko trećine svojih mjesta u EP-u.

Umjesto njih, mjesta su dobile manje stranke poput Podemosa, koji ulazi u EP s pet zastupnika i Ujedinjena ljevica koja je dobila šest mjesta.

U sjeveroistočnoj regiji Kataloniji, dvije separatističke stranke osvojile su najviše glasova - Republikanska ljevica 23,67 posto a Koalicija za jedinstvo 21,86 posto.

"Ukip će pobijediti na ovim izborima, i da, to će biti potres jer nikad ranije u povijesti britanske politike jedna 'pobunjenička' stranka nije izašla kao pobjednica nacionalnih izbora"

Protueuropska britanska stranka Ukip pobijedit će na europskim izborima u Velikoj Britaniji, pred tradicionalnim strankama, rekao je u nedjelju navečer njezin čelnik Nigel Farage, najavljujući povijesni politički potres.

"Ukip će pobijediti na ovim izborima, i da, to će biti potres jer nikad ranije u povijesti britanske politike jedna 'pobunjenička' stranka nije izašla kao pobjednica nacionalnih izbora", rekao je čelnik Stranke britanske neovisnosti u Southamptonu.

"Ne želim samo da Velika Britanija napusti Europsku uniju, želim da Europa napusti Europsku uniju", dodao je Farage.

Kada bi Ukip zaista odnio najviše glasova na ovim izborima, bilo bi to prvi puta od 1906. da neke nacionalne izbore nisu odnijeli ni konzervativci ni laburisti.

Po rezultatima iz četiri od dvanaest izbornih regija u Ujedinjenom Kraljevstvu, Ukip bi mogao imati najmanje devet mjesta, pred konzervativcima (6) i laburistima (6).

Velika Britanija daje 73 eurozastupnika.

Jačanje UKIP-ove popularnosti pripisuje se nezadovoljstvu birača tradicionalnim strankama i slaboj izlaznosti birača na izbore. Glasove za UKIP analitičari smatraju prosvjednim glasovima protiv cijele političke klase, otuđene i karijerističke, dok su ljudi koji vode UKIP sušta suprotnost uštogljenim, profesionalnim političarima.

Belgija: Separatistička NVA pobjednica na europskim i nacionalnim izborima

Na belgijskim izborima za Europski parlament najviše glasova je dobila flamanska separatistička stranka NVA, koja je pobjednik i na belgijskim nacionalnim izborima, održanim isti dan kad i europski.

Prema prvim privremenim rezultatima NVA je dobila 18,45 posto glasova na izborima za Europski parlament i imat će četiri od 21 zastupnika koliko ih dolazi iz Belgije.

U dosadašnjem sazivu EP-a NVA je imala samo jednog zastupnika.

Na drugom mjestu među strankama iz Flandrije su demokršćani CDV koji su dobili 13,79 posto glasova, zadržavši tri zastupnička mjesta koliko su imali i do sada, a liberali Open VLD također zadržavaju dva mandata.

U Europski parlament je unatoč velikom gubitku uspjela ući i krajnje desna stranka Vlaams Belang (Flamanski interes), koja će imati jednog zastupnika. Vlaams Belang bi se tako mogao pridružiti planiranoj političkoj skupini krajnje desnice koju je najavila francuska Nacionalna fronta i još neke stranke.

Na frankofonoj strani, liberali (MR) i socijalisti (PS) imat će po tri zastupnička mjesta, a Ecolo će pasti s dva na jednog zastupnika, koliko će imati i demokršćani (cdH).

Na izborima za regionalni parlament u Flandriji i za donji dom saveznog parlamenta najviše je glasova dobila NVA, preko 32 posto, a slijede demokršćani s oko 20 posto.

Na frankofonoj strani u Valoniji je najviše dobila socijalistička stranka (PS) oko 30 posto, ispred liberala (MR) oko 27 posto. U regiji Bruxelles-Capital tijesnu pobjedu odnio je MR s oko 25 posto ispred PS koji ima oko 24 posto.

Pobjeda lijevog centra u Italiji

Demokratska stranka premijera Mattea Renzija vodi na izborima za Europski parlament u Italiji, pokazuju projekcije IPR Marketinga nakon prebrojanih deset posto glasačkih listića.

Demokratska stranka po tim bi projekcijama trebala dobiti 40,2 posto glasova, na drugom mjestu je Pokret pet zvijezda Beppea Grilla s 23,1 posto, a stranka bivšeg premijera Silvija Berlusconija Naprijed Italijo na trećem je mjestu sa 16 posto glasova.

Izbori se smatraju važnim testom za vladu Mattea Renzija, koja je došla na vlast početkom godine.

Italija je jedna od 21 zemlje EU-a koje su glasale u nedjelju, a upravo zatvaranjem birališta u toj zemlji u 23 sata završeni su ukupni europski izbori.

U Sloveniji pobjeda SDS-a uz odziv birača od 24 posto

Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše dobila je najviše, 24,86 posto, glasova za Europski parlament na kojima se biralo 8 slovenskih eurozastupnika, prema privremenim službenim rezultatima koje je objavilo u ponedjeljak izborno povjerenstvo, ali uz mali odziv od samo 24,08 posto upisanih birača.

Izlaznost slovenskih birača u nedjelju bila je manja nego na prethodnim izborima za EP 2009., kada je iznosila 28 posto.

U Europski parlament ući će 3 zastupnika s liste SDS-a, a zajednička lista demokršćanske Nove Slovenije (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) dobila je 16,46 posto glasova i dva zastupnika, pa se euroizbori mogu protumačiti i kao pobjeda stranaka desnog centra.

Novoosnovana skupina koja je nastupila s listom "Vjerujem" dobila je 10,50 posto glasova, a Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) 8,16 posto i obje će imati po jednog zastupnika u Europskom parlamentu.

Loš izborni rezultat postigli su Socijalni demokrati (SD) s 8,05 posto glasova i jednim izabranim zastupnikom, što je dvostruko lošiji rezultat nego na euroizborima 2009. godine.

Od lista i stranaka koje neće imati svog zastupnika u Europskom parlamentu su stranka Pozitivna Slovenija (PS) sa 6,62 posto glasova, Udružena ljevica (ZL) s 5,48 posto te lista "Konkretno" koju je predvodio dosadašnji eurozastupnik Jelko Kacin 4,86 posto.

Bez zastupnika ostaju i Slovenska nacionalna stranka (SNS) s 4,5 posto glasova, lista "Posao iz snova" s 3,59 posto, Piratska stranka s 2,58 posto, stranka Solidarnost s 1,67 posto, Građanska lista (DL) s 1,12 posto, stranka Zares s 0,91 posto, Zeleni Slovenije s 0,73 posto, te stranka Slovenski narod s 0,35 posto glasova.

Za slovenske eurozastupnike izabrani su: Patricija Šulin, Romana Tomc i Milan Zver s liste SDS-a, Franc Bogovič i Alojz Peterle sa zajedničke liste NSI-a i SLS-a, Igor Šoltes (lista "Vjerujem"), Ivo Vajgl (DESUS) i Tanja Fajon (SD).

Ponovni izbor nije uspio Jelku Kacinu koji je nastupio sa samostalnom listom "Konkretno", a nije izabran niti ekonomist Jože Mencinger koji je predvodio listu stranke Pozitivna Slovenija (PS).

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara