Foto: scx.hu

HRVATSKI mirovinski sustav je u teškoj situaciji jer je odnos broja korisnika mirovina i broj zaposlenih, odnosno onih koji uplaćuju misrovinsko osiguranje dosegnuo 1:1,17, pokazuje izvješće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prošlu godinu.

Ukupni prihodi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iznosili su 36,8 milijardi kuna od čega je iz doprinosa pristiglo samo 22,3 milijarde, dok 14,6 milijardi dolazi iz državnog proračuna.
Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kakvu prima 1.130.855 umirovljenika iznosila je 2.231,48 kuna dok prosjek koji obuhvaća sve umirovljenike kojih ima 1.223.160 iznosi 2.417,39 kuna.

>Hrvatski mirovinski sustav pred kolapsom

Udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći za 2014. godinu iznosio je 40,49 posto.
Iako se umirovljenici žale na male mirovine, činjenica je da ih je vrlo malo zaradilo punu mirovinu.

Starosnu mirovinu s mirovinskim stažem od 40 i više godina ostvarilo je samo 97.789 umirovljenika što je 7,99 posto od sveukupnog broja korisnika mirovina.

S obzirom na loše demografske trendove i masovna iseljavanja, situa, tako da budući umirovljenici, ako se nešto radikalno ne promijeni, svoje mirovine mogu slobodno zaboraviti.

Prihodi i rashodi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Kako riješiti problem

Mišljenja stručnjaka o mogućem rješenju ovog problema su podijeljena. Dok jedni zagovaraju nacionalizaciju II. mirovinskog stupa, jer je novac i tako uložen u državne obveznice, drugi smatraju da je rješenje upravo u njegovu jačanju.

Hrvatska je 2002. godine krenula se u mirovinsku reformu, čiji cilj je bio stvaranje osobne imovine na osnovu koje bi se isplaćivale buduće mirovine.

Takva štednja problematična je zbog relativno niskog iznosa koje će prosječan umirovljenik akumulirati tijekom radnog vijeka. Trenutno se u njega uplaćuje pet posto bruto plaće i zagovornici ovakvog modela traže da se ta izdvajanja povećaju.

Sa druge strane, mnoge zemlje koje su ranije reformirale mirovinske sustave i uvele privatnu štednju, poput  Argentine, Mađarske, Slovačke i Poljske, u posljednjih nekoliko godina su je potpuno ili djelomično "nacionalizirale", odnosno vratile sredstva u proračun i vratile državne mirovine.