"U Hrvatskoj moćni odlučuju o sudbini onih čiji im se stavovi ne sviđaju"

Foto: Hina

KUĆA ljudskih prava zatražit će od Vijeća za ljudska prava u Ženevi da oštro opomene Hrvatsku zbog kršenja ljudskih prava u psihijatrijskim bolnicama, posebice zbog slučaja prisilno hospitaliziranog Marka Franciskovića, najavila je danas predsjednica Upravnog odbora te asocijacije nevladinih udruga Sanja Sarnavka.

Sarnavka je na okruglom stolu predstavila izvještaj udruga o stanju ljudskih prava u 2013. u kojem se ocjenjuje da je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj loše, a ni ove godine se ne može očekivati poboljšanje.

Rekla je da se udrugama, nakon što je u javnost procurio slučaj Marka Franciškovića, uhićenog i prisilno hospitaliziranog nakon oštre internetske prepiske s ministrom unutarnjih poslova Rankom Ostojićem, javilo više osoba koje tvrde da se psihijatrija koristi kao prijetnja onima koji izražavaju svoje stavove i mišljenje.

"U Hrvatskoj imamo situaciju moćnih koji odlučuju o sudbini onih čiji im se stavovi ne sviđaju", ustvrdila je Sarnavka ističući da je to odlika totalitarnih režima pa bi zemlje s razvijenom demokracijom morale paziti na ljudska prava u zatvorima i psihijatrijskim bolnicama.

Nitko u psihijatrijskoj ustanovi ne smije biti zadržan protiv svoje volje, kaže Sarnavka, čak ni ako mu je postavljena najteža dijagnoza, osim ako je opasan po okolinu.

Tvrdi da zatvorska bolnica u kojoj je Franciškoviću postavljena dijagnoza paranoidne shizofrenije ničim nije potkrijepila odluku o prisilnom liječenju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govoreći o općem stanju ljudskih prava, ocijenila je da Hrvatska "još uvijek nema političare koji se bave i žive s građanima".

"Političari žive u nekom svom virtualnom svijetu, u kojima im je relativno dobro, pa i sad od ljudi na vlasti možemo čuti da nam je dobro a oni izvrsno rade, pritom od 90 posto građana čujemo da ne znaju što bi", rekla je Sarnavka.

Osvrnula se i na referendum kojim je u Ustav unesena definicija braka kao životne zajednice žene i muškarca, te na inicijativu za raspisivanje referenduma o dvojezičnosti.

"U referendumu o braku nije se dogodio građanski aktivizam, nego se dogodio narod", ustvrdila je Sarnavka dodavši kako bi većina u razvijenoj demokraciji morala biti osjetljiva na prava manjine.

Za neosjetljivost prema pravima manjina posebno je prozvala udrugu U ime obitelji, za koju tvrdi da sada želi javnosti nametnuti i temu legalnosti pobačaja u bolnicama. Rekla je da je odbila poziv te udruge na raspravu o abortusu.

Za referendum o ćirilici ustvrdila je da potire visoku razinu zaštite prava nacionalnih manjina.

"Iako tu razinu nemaju sve europske zemlje, uzor nam ne bi trebali biti lošiji primjeri, nego bismo trebali biti ponosni na kvalitetan zakon o pravima nacionalnih manjina", smatra Sarnavka.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara