Screenshot: BeCROative.com

HRVATSKA gospodarska komora od danas do četvrtka u Strasbourgu, prilikom zasjedanja Europskog parlamenta, na kojemu će Hrvatska po prvi puta biti zastupana kao punopravna članica, predstavlja izložbu "Be CROative".

Riječ je o 28. po redu izložbi "Be CROative", kojom se simbolički obilježava pridruživanje Hrvatske zajednici europskih naroda, kao 28. članice EU.

HGK će izložbom članovima Europskog parlamenta u Strasbourgu predstaviti najkvalitetnije hrvatske proizvode, znanstvenike i inovatore, naše prirodne ljepote te Hrvatsku kao modernu zemlju 21. stoljeća, koja ulaskom u EU europskoj zajednici naroda pridružuje svoju kulturnu i prirodnu baštinu i gospodarske potencijale.

Izložba će biti postavljena u zgradi Europskog parlamenta, a svim zastupnicima bit će podijeljeni memory stickovi s informacijama o hrvatskim proizvodima, povijesnim izumima po kojima su Hrvati poznati u svijetu, ali i podaci o mogućnostima investiranja u novoj članici Europske unije. Koncept izložbe sastoji se od panoa postavljenih u obliku harmonike na kojima će biti prikazani hrvatski kvalitetni proizvodi, svjetski poznati hrvatski znanstvenici i izumitelji te prirodne ljepote Hrvatske.

Do sada je održano ukupno 27 uspješnih "Be CROative" izložbi u zemlji i inozemstvu (Europa, Australija, Sjeverna i Južna Amerika, Bliski Istok), koju je razgledalo više od 100.000.000 posjetitelja u 17 zemalja na 5 kontinenata.

Posebna manifestacija u Berlinu povodom ulaska Hrvatske u EU

Povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju u okviru festivala Kroatien Kreativ u Sali Senata Sveučilišta Humboldt u Berlinu bit će održana manifestacija "Slavonija - Kulturna raznolikost kao zaštitni znak nove zemlje-članice EU" na kojoj će se održati okrugli stol "Pogledi iz i na Slavoniju" te predstaviti izložba "Između Jadrana i Dunava - Kulturna raznolikost Hrvatske".

Izložba "Između Jadrana i Dunava - Kulturna raznolikost Hrvatske" prvotno je postavljena u Podunavsko-švapskom središnjem muzeju u Ulmu od 26. travnja do 23. lipnja uz bogat popratni program koji je obuhvaćao okrugle stolove, prezentacije hrvatske gastronomije, turizma i glazbe, te čitanja hrvatskih pisaca Stanka Andrića, Renata Baretića, Ludwiga Bauera, Zorana Ferića, Delimira Rešickoga i Ivane Šojat-Kuči.

Izravan povod za postavljanje izložbe je bio ulazak Hrvatske u Europsku uniju te želja da se prije svega predstavi njemačkoj javnosti slabije poznat dio Hrvatske: Baranja, Slavonija i Srijem. Izložba prvenstveno istražuje duboke, višestoljetne hrvatsko-njemačke veze te prati tragove njemačke manjine u Hrvatskoj. Drugi dio izložbe posvećen je Zagrebu kao središtu političkog, ekonomskog i društvenog života Hrvatske, kao i hrvatskoj kulturnoj baštini pod zaštitom UNESCO-a.

Sudionici okruglog stola "Pogledi iz i na Slavoniju" nastojat će staviti Slavoniju u kontekst povijesnih zbivanja u Europi od 16. stoljeća naovamo, stavljajući poseban naglasak na prošlost Slavonije kao Vojne krajine u Habsburškoj monarhiji i prateći nastanjivanje Nijemaca u 19. stoljeću na tim područjima.

Germanofono stanovništvo slavonskih gradova i sela je uvelike obilježilo historijat cjelokupnog područja, šireći vlastitu kulturu, obrte i jezik u gradovima poput Osijeka, Požege i Đakova, a taj je skladan suživot naprasno prekinut dvama svjetskim ratovima koji su ostavile nesagledive posljedice na "Podunavske Švabe".