Foto: FAH

U HRVATSKOJ je lani minski sumnjivo područje smanjeno za 71,9 četvornih kilometara ili za deset posto. Na kraju godine bilo je 613,6 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine, naveo je pomoćnik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković.

Zastupnici su se složili da su sredstva za razminiranje nedostatna. Laburist Branko Vukšić upozorava da se previše novca troši na administraciju. Vladi zamjera rasipništvo, a kao dokaz navodi osnivanje Ureda za razminiranje samo kako bi se lani zaposlilo novih 7 ljudi. Vukšić sumnja da će do 2019. Hrvatska biti bez mina kako je planirano.

"Sukladno navedenom u 2013. u Republici Hrvatskoj ukupno je razminirana površina veličine 32 milijuna četvornih metara, to nije točno. Jer je stvarno razminirano 28 milijuna 800 metara četvornih, a ostalo je pod navodnicima otpisano, bez fizičkog ulaska u minsko sumnjiv prostor. Jesu li time ugroženi životi? Pirotehničari kažu da jesu", izjavio je Vukšić. Za HDZ-ovog Josipa Đakića dokaz rasipanja je i lanjska konferencija o razminiranju održana u Zadru u hotelu s pet zvjezdica. SDP-ov Igor Rađenović unatoč pomaku u razminiranju porazom je nazvao činjenicu što je od Nacionalnim programom planiranih 139 kvadratna kilometara razminirano tek pola.

"Mogli smo po programu razminirati samo 72 kilometra, sredstva koja smo mi sami osigurali u ovom proračunu su i više nego duplo manja od onoga što bi trebalo biti predviđeno u programu. Kolegice i kolege imamo samo dva puta. Jedno je da mijenjamo nacionalni program razminiranja i prilagodimo ga mogućnostima i okolnostima koje imamo, a druga je da prilikom izglasavanja proračuna poštujemo taj bazični nacionalni program koji smo donijeli 2009. godine i osiguramo dovoljno sredstava za razminiranje", izjavio je Rađenović.

Oporba upozorila na položaj pirotehničara i nedovoljna izdvajanja za razminiranje

Izvješće o provedbi plana humanitarnog razminiranja u prošloj godini saborska je oporba iskoristila kako bi upozorila na težak položaj pirotehničara, ali i da prozove Vladu jer ne osigurava dovoljno novca za tu djelatnost, no iz redova vladajućih odgovorili su kako bi, da nije bilo Fimi medije i preplaćenih autocesta, Hrvatska već bila razminirana.

"Ako za bilo koji posao možemo reći da je krvav i pogibeljan onda je to razminiranje", upozorio je laburist Branko Vukšić podsjećajući da je do sada na tim poslovima poginulo 37 pirotehničara.

"Prije dva mjeseca, ukazom predsjednika Republike posmrtno je odlikovano 36 pirotehničara, no, nakon toga tu briga države o obiteljima poginulih pirotehničara apsolutno prestaje", poručuje HDZ-ov Josip Đakić.

Vukšića je zanimalo i zašto je, uz Centar za razminiranje, osnovan i vladin Ured za razminiranje. "Je li to za to da se zaposli novih sedmero ljudi", pitao se.

"Uvaženi profesor Neven Budak, energetičar Goran Granić, dizajner Davor Bruketa i glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman - oni su u Hrvatskom centru za razminiranje stručnjaci za mine, a nemaju veze sa razminiranjem. Čak i ne razaznaju minu od limenke graha, no imaju veze sa strankama na vlasti", poručio je Vukšić.

Đakić Vladu također optužuje da je proračun za razminiranje dvostruko smanjila te zamjerio što istovremeno organizira simpozij koji se od 23. do 25. travnja održava u Zadru u hotelu sa 5 zvjezdica.

"Sukob je interesa i zbrinjavanje politički podobnih kadrova u Ured za razminiranje na čelu sa ravnateljicom gospođom Dijanom Pleštinom", drži Đakić.

"U Saboru smo donijeli Nacionalni program razminiravanja u 2009. godini u kojem smo predvidjeli da ćemo u svakoj godini određena minsko sumnjiva područja razminiravati te za to osigurati određena sredstva", podsjeto je SDP-ov Igor Rađenović dodavši kako je njime predviđeno ove godine razminirati 139,2 kvadratna kilometra. Međutim, na osnovu osiguranih sredstava moglo se programom razminirati samo 72 kvadratna kilometra.

"Postoje dva puta - jedan je da mijenjamo Nacionalni program razminiranja i prilagodimo ga mogućnostima, a drugi je da se prilikom izglasavanja proračuna poštuje važeći program i osiguraju sredstva", složio se Rađenović.

Na tvrdnju SDP-ovog Hrvoja Nekića kako je Vlada prepoznala važnost razminiranja HDZ-ov Zvonko Milas ga je upitao čime te tvrdnje može opravdati. "Time što su smanjena sredstva u odnosu na predviđena Nacionalnim programom, a u isto vrijeme ustrojen je Ured za razminiranje za koji ne znam što radi", kaže Milas.

Na prozvku vladajućih kako je vlada trebala napraviti više odgovorio je SDP-ov Nenad Stazić koji je kazao kako je s manje sredstava od planiranog, napravljeno više. "Da nije bilo Fimi medije i da se ceste nisu gradile po 10 puta većoj cijeni nego u Račanova doba nego da su ta sredstva išla u razminiranje sada više ne bi bilo mina", poručio je Stazić.

"A koliko su koštali telefoni i automobili", odgovorila je protupitanjem HDZ-ova Sunčana Glavak.

Nacionalnim programom o protuminskom djelovanju za 2013. utvrđena su financijska sredstva u iznosu od 572,5 milijuna kuna i smanjenje minski sumnjivog područja za 139,5 četvornih kilometara. Za humanitarno razminiranje u 2013. odobrena i utrošena financijska sredstva su u iznosu od 249 milijuna što je u odnosu na 2012. manje za 23,9 milijuna kuna.

Uspoređujući ostvarenje plana s onim iz 2012. Tonković je rekao kako je u 2013. u RH za sedam posto više smanjenog minsko sumnjivog područja iako su utrošena financijska sredstva u 2012. godini bila za 23,9 milijuna kuna veća od onih utrošenih u 2013. godini.