Ilustracija: Arhiva

NAKON razvoda roditelja samo će jedan od deset očeva dobiti skrbništvo nad djecom. U Hrvatskoj se razvede svaki četvrti brak, a nakon razvoda očevi skrbništvo dobiju samo ako ga majka ne želi. To je samo dio problema s kojima se očevi susreću, posebno u slučaju konfliktnih razvoda.

"Problemi su svakakvi. Od toga da u procesu razvoda nismo tretirani jednako, do toga da, nakon što se utvrdi brakorazvodna parnica i dodijele djeca, ne možete uspostaviti kontakt s djecom iz razloga što se majka ne želi odobrovoljiti da otac ima kontakte pa su raznorazni načini sprječavanja tih kontakata", rekao je odvjetnik udruge Otac za dijete i Dudeki Hrvoje Jukić.

"U Hrvatskoj živi tek 36 tisuća samohranih očeva, a još uvijek u društvu postoji loša percepcija da majka i otac u skrbi djeteta nisu ravnopravni", kaže Jukić.

"Zakon je korektan, problem je u provedbi"

"Užasno loše. To su velike ljudske drame i veliki problemi. Što je najgore, u cijeloj toj priči djeca pate jer ona gube pravo na drugog roditelja što je nedopustivo. Zakon je u tom dijelu korektan, ali provedba tog zakona nije, tako da je veliki problem zapravo u provedbi i sudskih odluka i rješenja centara. U tom smislu je provedba tog zakona zapravo najveći problem", kaže Jukić.

Psihologinja Obiteljskog centra Splitsko-dalmatinske županije Blaženka Klarić pojašnjava kako naše društvo još uvijek robuje obrascu da je majka bolji roditelj.

"Ja sam svjedokom na vrlo posredan način da se te promjene događaju. Pušu novi vjetrovi i na ovom dijelu na kojem vi radite. U novije vrijeme se govori o tome da je u interesu djeteta vrlo često bilo donijeti odluku da živi i s jednim i s drugim roditeljem i da to nije uznemirujuće ni štetno za dijete nego je to interes djeteta", istaknula je Klarić.

Problemi i kod sporazumnog razvoda

Sutkinja Općinskog suda u Splitu Dijana Selak priznaje da problemi često dolaze i kod sporazumnih razvoda.

"Koliko god sudska odluka bila precizna, opet bude velikih problema u provedbi iste. Što se tiče samog provođenja, ako ne ide mirnim putem, onda ide na ovršni postupak kojeg provode drugi suci našeg odjela", pojašnjava Selak.

"Sud u svom dijelu provodi zakone, a često i razgovorima pokušava utjecati na roditelje", kaže nam sutkinja Ivanka Marasović Duvnjak.

"Potičemo i apeliramo na njihovu stvarnost da je roditeljska skrb zajednička. Sudac kada donosi odluku u postupku razvoda braka u izreci presude kaže 'Živjet će s majkom'. Naglašavam da se tu samo radi da će živjeti s majkom ili ocem, ali uz zajedničku roditeljsku skrb", ističe Marasović Duvnjak.