Foto: Hina

UČITELJI osnovnih škola izjasnili su se za potpisivanje novog Granskog kolektivnog ugovora (GKU) po kojem su uspjeli zadržati neka prava, dok su im ostala smanjena tako da ništa štrajka u školama.

Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) će s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta potpisati novi GKU koji se počinje primjenjivati retrogradno s 1. travnjem 2014.

Na referendumu se 65,61 posto članova SHU izjasnilo o novom GKU, a njih 84,56 posto bilo je za potpisivanje.

"Zadovoljni smo prolazom referenduma jer je to u ovom trenu maksimum kojeg smo uspjeli izvući. Sad nam dalje predstoji borba za izmjene Pravilnika o tjednoj normi koji ima još dosta nelogičnosti. Međutim o njemu ne možemo pregovarati jer je Pravilnik nego ćemo davati svoje sugestije. Sazvali smo Savjetodavno tijelo koje će MZOS podastrijeti konkretne informacije o stvarima koje se u njemu trebaju promijeniti, nadamo se da će ministar Željko Jovanović imati sluha", rekla je za Index Sanja Šprem, predsjednica SHU.

Novim Pravilnikom ukidaju se brojni školski nastavni programi poput Zadruga, školskog zbora koji više neće ulaziti u normu pa bi profesori po tome trebali besplatno izvoditi sate i raditi s djecom ili bi se svi ti programi ukinuli.

Šprem je kazala kako će ministru Jovanoviću dati podatke o svim školama i njihovim aktivnostima i pokazati mu sve što čini identitet škola, budući da su mnoge od njih upravo po svojim zborovima, botaničkim vrtovima i ostalim radovima prepoznatljive i daju školi identitet, a Pravilnikom se to nastoji ugasiti.

"Zemlje koje ulažu u obrazovanje prve izlaze iz krize"

"U zemljama koje ne potiču kvalitetu odgoja kompletan nivo funkcioniranja države ne leži na dobrim temeljima. Prema podacima Bruxellesa sve zemlje koje su ulagale u obrazovanje prve su koje izlaze iz krize. Jedino ulaganje u odgoj i obrazovanje može spasiti ovu zemlju", rekla je Šprem.

Osvrnula se i na percepciju javnosti prema učiteljima koja ih sve više doživljava kao dobro plaćene uhljebe koji se nemaju pravo žaliti.

"Nekad su se učitelji priznavali, bili su u rangu s liječnicima, a sad se percepcija društva o našoj profesiji promijenila, što je krivo, a naš je plan to promijeniti", rekla je Šprem.

Ističe kako javnost ne može reći da učitelji ništa ne rade i da su dobro plaćeni jer su njihove plaće prema podacima Državnog zavoda za statistiku najniže u zemlji. Od svih promatranih djelatnosti u zemlji, prosvjetni radnici su po plaćama na posljednjem 19. mjestu, čime se bitno razlikuju od ostalih europskih zemalja u kojima su, kaže, učitelji puno bolje plaćeni.

No osim za učitelje, ono za što SHU kreće u borbu je da se u školama sačuva i postojeće nenastavno osoblje kao što su čistačice i domari, a koje Ministarstvo želi zaposliti izvana, odnosno unajmljujući ih od privatnih servisa.

Outsourcing u školama neprihvatljiv

"U ponedjeljak smo sudjelovali na prezentaciji outsourcinga u Vladi. Izračunali su da bi kvadrat čišćenja u školi trebao stajati 39 kuna, a naša čistačica zaradi samo četiri kune više od standarda kojeg očekuju tako da to nije dobro niti za jednu stranu. Privatnici ne bi ostvarili značajnu zaradu, dok bi s druge strane škole bile na ogromnom gubitku", rekla je Šprem.

Ističe kako je unajmljivanje usluga čišćenja od privatnih servisa u školama potpuno neprihvatljivo.

"U školi je puno djece, ima onih koja su dosta boležljiva, prenose se zaraze, dogodi se da vam dijete povraća, ili da se nešto prolije ili pak netko razbije prozor, a vi nemate čistačicu jer ona dolazi u šest ujutro i potom odlazi čistiti neku banku. Nama u školi je nužna čistačica koja će raditi puno radno vrijeme u školi, a ne samo povremeno dolaziti. Isto kao što su privatni servisi za čišćenje neprihvatljivi u bolnicama, jednako su tako i u školama. Tko god radi s djecom treba imati čistačicu, a svatko pametan zna da nema smisla za škole i vrtiće te bolnice angažirati servise", rekla je Šprem.

Kaže kako je dosta proučavala podatke iz Velike Britanije, SAD-a i još nekih zemalja koje su uvele outsourcing po školama. Ti su podaci, kaže, poražavajući i pokazali su da je takav sustav neprovediv.

"Privatnici su ostvarivali zaradu na teret svojih radnika, a djeca u školama nemaju higijenske uvjete kakvi su nužni. Zaključeno je kako je jedini ispravan način da se to ispravi povratak na staro, odnosno ponovno zapošljavanje čistačica kao i domara u škole. To je ono u čemu će SHU inzistirati. Iako smo sindikat učitelja, nama je izuzetno važno i ostalo nenastavno osoblje koje želimo zadržati u školama", zaključila je Šprem.

Hoće li SHU uspjeti uvjeriti ministra Jovanovića da ne može štedjeti na djeci ugrožavajući njihovu sigurnost, dok bi s druge strane privatni servisi ostvarivali profit, preostaje nam za vidjeti.