Udruga Glas životinja o zahtjevu lovaca za odstrjelom 30 posto vukova: A što je s odstrelom komaraca i krpelja?

Foto: Ilustracija (Daniel Mott/Wikipedia)

UDRUGA Glas životinja reagirala je na zahtjev lovaca za odstrjelom 30 posto vukova. "Što je sa štetom za zdravlje ljudi koju čine krpelji i što ćemo s prekomjernim brojem komaraca? Samoprozvane skrbnike za ravnotežu u prirodi, lovce, moglo bi se ovdje s pravom pozvati na angažman", poručuju. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

A što je s odstrelom komaraca i krpelja?

"Kako to da postoji potreba za odstrelom samo onih životinja koje su čovjeku zanimljive kao trofeji ili su čovjeku konkurencija u šumi?

Priroda ne treba lovce! Mit o lovcu kao zaštitniku prirode je odavno opovrgnut. Znanstvena istraživanja su pokazala samoregulacijsku sposobnost prirode. Također i iskustva u glavnim europskim nacionalnim parkovima su pokazala: prirodi i životinjama je puno bolje bez lova!

Kako bismo građanima dali ispravan uvid u sliku `šteta` koje vukovi čine u lovištima i u poljoprivredi u RH, napravili smo kratku analizu za 2011. godinu za koju imamo zadnje potpune podatke.

Prema  Izvješću o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2012. godini koje je sastavio i objavio Državni zavod za zaštitu prirode, vukova je 2011. godine bilo od 168 do 219. Također je u 2011. godini u RH  stradalo 1.777 domaćih životinja od preko milijun uzgajanih domaćih životinja u područjima vučjih staništa tj. u područjima rasprostranjenosti vukova u RH. To je maksimalan broj od 10 životinja godišnje po jedinki vuka. Vidljivo je da taj broj nije usporediv s brojem u Francuskoj (35!) za odobrenje odstrela  na koji se poziva Marijan Grubešić iz Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta. Ipak u Hrvatskoj je 2011. godine odobren takozvani zakonit odstrel 21 vuka.

Nadalje, gledamo li samo ovce i koze, od vuka je 2011. stradalo 0,003 posto ovaca i 0,01 posto koza od ukupnog broja registriranih životinja na područjima rasprostranjenosti vuka. Ta je šteta materijalno nekoliko tisuća puta manja od one uzrokovane elementarnim nepogodama. Hoće li lovci početi s odstrelom oblaka da ne pada kiša ili pucati u rijeke da ne bi poplavile? Što je sa štetom za zdravlje ljudi koju čine krpelji i što ćemo s prekomjernim brojem komaraca? Samoprozvane skrbnike za ravnotežu u prirodi, lovce, moglo bi se ovdje s pravom pozvati na angažman.

Vuk čini štetu maksimalno milijun kuna godišnje kod nezaštićene stoke, a šuma je njegov dom i tamo on ne čini štetu već kao predator vrši prirodni odabir slabijih jedinki životinja - to je samoregulacija prirode. Što sada muči lovce? Zarada od lova ili šteta na stoci koja je stočarima uvijek namirena ako ju prijave. Čovjek želi posjedovati sve. Gdje nas je takvo ponašanje dovelo? - Odgovor bi mogao biti: u ponor propasti civilizacije. Pitanje svakome građaninu jest: Trebamo li štititi interese prirode to jest čovječanstva ili materijalne interese pojedinaca?

Mi u udruzi Glas životinja kojoj je cilj podizanje svijesti ljudi o nužnosti jedinstva čovjeka s prirodom i životinjama, protivimo se bilo kakvom ubijanju ili odstrelu vukova te predlažemo i podupiremo potpunu zaštitu vukova u RH", za Glas životinja predsjednica Tina Tabak.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara