Ukrajina privela ruskog vojnog atašea, Putin traži povlačenje ukrajinske vojske

Foto: FAH

UKRAJINA je privela ruskog vojnog atašea u Kijevu pod sumnjom u špijunažu i naredila mu da napusti zemlju, javljaju ukrajinski i ruski mediji u četvrtak.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je ruskog diplomata nepoželjnom osobom zbog njegovih "aktivnosti koje nisu u skladu s diplomatskim statusom".

Ministarstvo je priopćilo da je Služba državne sigurnosti (SBU) privela diplomata "u okviru uspješno provedene protuobavještajne operacije 30. travnja... na mjestu gdje je provodio obavještajne aktivnosti", ali ne navodi nikakve detalje.

Proruski prosvjednici zauzeli sjedište državnog odvjetništva u Donjecku

Oko 300 proruski orijentiranih prosvjednika zauzelo je u četvrtak sjedište pokrajinskog državnog odvjetništva u Donjecku, pri čemu je ozlijeđeno nekoliko policajaca, izvijestio je AFP.

Mnoštvo je najprije bacalo kamenje i molotovljeve koktele na šesterokatnicu u kojoj su uredi pokrajinskog državnog odvjetništva. Zgradu su branili pripadnici interventne policije, no prosvjednici su uspjeli razbiti njihov otpor te su je na kraju zauzeli.

Po ulasku u zgradu pobunjenici su, prenosi AFP, išli od jednog ureda do drugog razbijajući vrata, skidajući službene fotografije i simbole ukrajinske države te su ih potom spalili ispred zdanja uz odobravanje mnoštva koje se okupilo ispred njega.

Napadači, većinom mladići u civilnoj odjeći, pretraživali su urede uz objašnjenje da traže oružje. Zgrada je u trenutku napada bila prazna zbog neradnog dana.

Pripadnici interventne policije pokušali su spriječiti ulazak prosvjednika u zgradu suzavcem i šok bombama, no pobunjenici su ih razoružali izvikujući "Fašisti!". Zgrada je istodobno napadnuta s nekoliko strana, a policajci su bili prisiljeni povući se. Napad je uslijedio nakon prosvjeda oko 10.000 proruskih prosvjednika u Donjecku.

Rusija pozvala na pregovore strana u Ukrajini pod okriljem OESS-a

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je u četvrtak na pregovore pod okriljem Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ukrajinskih vlasti i proruskih separatista u jugoistočnoj Ukrajini.

"Rusija vjeruje da bi se takav dijalog pod okriljem OESS-a mogao dogovoriti između vlasti u Kijevu i njezinih protivnika u drugim regijama zemlje", kazao je Lavrov za televizijsku postaju Rusija 24 tijekom posjeta Peruu.

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov priznao je u srijedu da je vlada izgubila nadzor nad Donjeckom i Luganskom na jugoistoku zemlje i objavio da se ukrajinske oružane snage zbog prijetnje ruske intervencije nalaze u "stanju pune pripravnosti".

Proruski separatisti su u utorak i srijedu zauzeli još neke zgrade lokalne i državne uprave na istoku Ukrajine.

U Lugansku, gradu od gotovo pola milijuna ljudi u blizini ruske granice, u srijedu su zauzeli regionalni stožer policije a u utorak zgrade regionalne vlade i tužiteljstva. U Horlivku, u susjednoj regiji Donjeck, napali su ured gradonačelnika.

Rusija niječe da ima bilo što s tom pobunom a u ponedjeljak je ocijenila avanturizmom odluku o slanju OESS-ovih promatrača na istok Ukrajine, gdje su proruski separatisti zatočili sedmoricu njihovih pripadnika.

MMF odobrio paket pomoći Ukrajini od 17 milijarda dolara

Međunarodni monetarni fond odobrio je u srijedu dvogodišnji program pomoći Ukrajini vrijedan 17 milijarda dolara kako bi pomogao gospodarstvu bivše sovjetske republike da se oporavi nakon krize u trenutku dok je još suočena s geopolitičkim neizvjesnostima.

Paket pomoći MMF-a omogućit će trenutnu isplatu 3,2 milijarde dolara Kijevu i deblokiranje kredita iz drugih izvora vrijednih oko 15 milijarda dolara čiji je cilj stabilizirati ekonomiju zemlje koja je u najgoroj krizi od proglašenja neovisnosti 1991.

Izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde priznala je da je program pomoći MMF-a suočen s rizicima uključujući zbog upitnih sposobnosti vlasti da provedu politički nepopularne mjere i reforme koje su potrebe za uspostavu financijskog reda u zemlji.

"Daljnja eskalacija napetosti s Rusijom i nemiri na istoku zemlje posebice predstavljaju značajni rizik za gospodarske prognoze", navela je Lagarde u priopćenju.

Kijev gubi kontrolu nad područjem koje granički s Rusijom

Proruski separatisti zauzeli su nove zgrade lokalne i državne uprave u srijedu u više ukrajinskih gradova na istoku zemlje što je novi znak da Kijev gubi kontrolu nad industrijskim područjem koje graniči s Rusijom. Nemiri na istoku uslijedili su nakon više mjeseci protuvladinih prosvjeda te ruske aneksije Krima što je gurnulo gospodarstvo zemlje na rub bankrota.

Kijev se s Moskvom spori i oko cijene koju bi morao plaćati za prirodni plin koji uvozi iz Rusuije te o oko 2,2 milijarde dolara za koje Rusija tvrdi da predstavljaju dug Ukrajine za već isporučeni plin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ukrajinsko gospodarstvo moglo bi dodatno stradati zbog mogućeg jačanja sankcija protiv Rusije koja joj je glavno izvozno odredište.

"Sve što potkopava gospodarsku situaciju u Ukrajini ugrožava provedbu programa što je ujedno i razlog zbog kojeg snažno potičemo strane da pregovaraju i da se dogovore", rekla je novinarima Lagarde nakon sjednice odbora MMF-a koji je odobrio paket pomoći Ukrajini.

Putin: Ukrajinska vojska mora se povući s jugoistoka zemlje

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da je sada najvažnije povući ukrajinsku vojsku s jugoistoka zemlje, okončati nasilje i odmah pokrenuti nacionalni dijalog, javljaju ruski mediji pozivajući se na priopćenje Kremlja.

"Putin je istaknuo da je sada najvažnije povući vojne postrojbe iz jugoistočnih dijelova zemlje, okončati nasilje i odmah pokrenuti široki nacionalni dijalog u okviru procesa ustavne reforme uz sudjelovanje svih regija i političkih snaga", navodi se u priopćenju.

Kremlj navodi da je Merkel, u telefonskom razgovoru koji je ona inicirala, zatražila od Putina da pomogne u oslobađanju europskih vojnih promatrača koje su zarobili proruski separatisti na istoku Ukrajine.

Pregovori o njihovom oslobađanju su u tijeku.

Glasnogovornica njemačke vlade Christina Wirtz izjavila je da su se Merkel i Putin usredotočili na to pitanje te da ga je kancelarka "podsjetila na odgovornost Rusije kao zemlje članice OESS-a i pozvala da iskoristi svoj utjecaj", prenosi Reuters.

"Također su razgovarali o važnosti izbora u Ukrajini 25. svibnja, koji su ključni za stabilnost zemlje", kazala je.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u četvrtak da je prijedlog ukrajinskog premijera o održavanju glasovanja o jedinstvu Ukrajine i teritorijalnom integritetu varka koja će samo produbiti krizu u zemlji.

Predsjednik ukrajinske vlade Arsenij Jacenjuk izjavio je da će vlada poslati parlamentu zakon o provođenju svenacionalnog glasovanja o ukrajinskom jedinstvu i teritorijalnom integritetu 25. svibnja, kada je planirano da se u zemlji održe predsjednički izbori.

Moskva te planove naziva "ciničnima" s obzirom na, kako navodi, vojnu operaciju Kijeva protiv "svog vlastitog naroda".

MMF od Ukrajine očekuje reformu energetskog i financijskog sektora

MMF je u srijedu smanjio već ionako skromne procjene rasta ruskog gospodarstva upozoravajući da sankcije odbijaju investitore i guraju gospodarstvo zemlje prema recesiji.

MMF je istodobno za Ukrajinu predvidio gospodarski pad od oko pet posto u ovoj godini. Ukrajinska vlada predviđa pad od tri posto.

Prema MMF-u sljedeće bi godine Ukrajina trebala zabilježiti gospodarski rast od dva posto te 4 odnosno 4,5 posto u godinama nakon toga. Vanjski dug trebao bi u ovoj godini narasti na nešto ispod 100 posto BDP-a zbog kredita i devalvacije valute.

Odluka MMF omogućit će Ukrajini da nastavi otplaćivati dugove a provom tranšom od oko dvije milijarde dolara trebala bi 'pokrpati' proračun, piše Reuters i dodaje da će, iako se nova ukrajinska vlast obvezala na reforme kao preduvjet pomoći MMF-a, provođenje tih mjera biti otežano zbog političke nestabilnosti.

Odbor MMF-a će se sastajati svaka dva mjeseca kako bi pratio realizaciju programa u Ukrajini umjesto svaka tri mjesca što je uobičajeno.

Ranija dva programa pomoći Ukrajini MMF je suspendirao nakon što ukrajinska vlada nije ispunila dana obećanja.

MMF očekuje od Ukrajine reformu energetskog i financijskog sektora uključujući povećanje cijene plina za domaće potrošače a konačni cilj je sanirati dug Naftogaza, državne naftne i plinske tvrtke, do 2018.

Naftogaz uvozi ogromne količine plina iz Rusije za potrebe domaćih potrošača i prodaje ga po nižim cijenam od nabavne i stoga je stalno u minusu.

Ukrajinska vlada najavila je da će ovog tjedna povećati cijenu plina za 50 posto.

"Ukrajina je proteklih nekoliko tjedana pokazala da može poduzeti sveobuhvatne reforme i pozabaviti se nekim dugootvorenim pitanjima", rekla je Lagarde. "Vjerujemo da Ukrajina ima priliku da napusti dosadašnju praksu u poreznoj, monetarnoj i upravljačkoj sferi."

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara