Foto: FaH

HRVATSKA Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o regionalnom razvoju po kojemu bi 264 jedinice lokalne samoprave dobivale potporu zbog nerazvijenosti, među njima 100 novih, a 65 jedinica bi kroz iduće tri godine izašlo iz sustava potpore, a predviđa se i ustrojavanje triju kategorija urbanih područja.

Kategorizacija nerazvijenih područja temelji se na indeksu razvijenosti te bi u potpomognuta područja ušle jedinice područne (regionalne) samouprave i jednice lokalne samouprave čiji je indeks razvijenosti manji od 75 posto prosjeka države.

Na temelju te kategorizacije u sustav potpora ušlo bi novih 100 lokalnih jedinica koje do sada nisu bile ni u jednom sustavu kategorizacije, dok bi istovremeno 65 jedinica sukcesivno izgubilo pravo na dodatne poticaje.

Neshvatljivo je i neodrživo da u ovom trenutku imamo 100 jedinica čija je razvijenost ispod 75 posto hrvatskog prosjeka, a ne primaju ni kunu pomoći, a s druge strane 65 jednica koje su zadnjih 15 godina primale određenu potporu iz države, a zapravo su prešle prag od 75 posto, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić.

Trogodišnje prijelazno razdoblje za 65 jedinica

Dodao je da će svih 65 jedinica lokalne samouprave koje izlaze iz sustava potpora imati trogodišnje prijelazno razdoblje u kojem će dobivati dio dosadašnjih potpora. U idućoj godini ta "kompenzacija" iznosila bi najmanje 60 posto ukupnih potpora koje je neka jednica primala, a kroz daljnje dvije godine taj bi se iznos smanjivao.

Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako je predloženi zakon primjer politike solidarnosti u kojem nema političkih kriterija. Onaj tko po objektivnim kriterijama ima razvijenost preko 100 posto hrvatskog prosjeka - nije siromašan i ne može više imati status kakav je imao ranije, a pritom taj status ne gubi preko noći, već sukcesivno, kazao je premijer.

Po kategorizaciji, najveći indeks razvijenosti među gradovima koji će kroz tri godine izaći iz sustava potpore ima Dubrovnik (126,83 posto hrvatskog prosjeka), a najmanji općina Jesenje u Krapinsko-zagorskoj županiji (75,22 posto).

Uvođenje triju kategorija urbanih područja

Prijedlogom zakona, radi učinkovitije provedbe politike regionalnog razvoja, posebno njezine urbane dimenzije, predviđa se ustrojavanje triju kategorija urbanih područja - urbanih aglomeracija, većih urbanih područja i manjih urbanih područja.

Urbane aglomeracije činila bi šira područja utjecaja četiri najveća grada, Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a oni bi imali obvezu donošenja svojih strategija urbanog razvoja kao osnovice za planiranje projekata sufinanciranih kroz fondove Europske unije i druge izvore.

Veća urbana područja činili bi gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 35.000 stanovnika, a manja urbana područja bili bi gradovi s manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 15.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.

Povod je, objašnjava Grčić, nova situacija da se u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj 5 posto ukupne alokacije u narednih sedam godina izdvaja upravo za razvoj tih urbanih područja.

Zakon omogućava i definiranje tzv. razvojnih, odnosno planskih područja, a zakonom se uređuje i osnivanje lokalnih razvojnih agencija u svrhu bolje koordinacije i poticanja lokalnog razvoja, kao i Vijeća za regionalni razvoj koje bi služilo osnaživanju suradnje s predstavnicima regionalne i lokalne razine te znanstveno-stručne zajednice u pogledu formuliranja i praćenja rezultata i učinkovitosti politike regionalnoga razvoja.

U Vijeću bi, ističe Grčić, bio širok krug ljudi iz različitih segmenata, i politike i struke, koji bi na određeni način pomagali i savjetovali u određivanju ključnih smjernica i strategije regionalnog razvoja.

Kako bi potaknula razvoj jednica lokalne samouprave čiji je indeks razvijenosti ispod 75 posto prosjeka, država će im, prema prijedlogu zakona, ustupiti svoj prihod od poreza na dobit i od naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina ostvarenih na njihovom području.

Ministarstvo gospodarstva upravljat će EU sredstvima za poplave

Hrvatska bi iz Fonda solidarnosti Europske unije trebala dobiti nešto više od 17,5 milijuna eura bespovratne pomoći za sanaciju šteta koje su u veljači i svibnju počinili led i poplave, a Vlada je stoga donijela odluku o načinu raspodjele tog novca. Odlukom je Ministarstvo gospodarstva zaduženo da upravlja i kontrolira tim bespovratnim sredstvima, a u skladu sa zahtjevima Europske komisije odredit će i neovisno revizorsko tijelo koje će izvršiti reviziju namjenskog korištenja sredstava.

Riječ je novcu koji se daje za obnovu infrastrukture i onome što služi javnoj uporabi, a ne za štete na privatnim objektima. Radi se o 8,6 milijuna eura za elementarnu nepogodu u veljači (led i poplave), odnosno 8,9 milijuna eura za elementarnu nepogodu u svibnju (poplave). Po odobrenju Europskog parlamenta i Vijeća, očekuju se formalne odluke EK o dodjeli tih bespovratnih sredstava Hrvatskoj.

Vlada je donijela i odluku o žurnoj nabavi roba i usluga potrebnih za opskrbu i zbrinjavanje stanovništva poplavljenog područja Vukovarsko-srijemske županije u ukupnoj financijskoj protuvrijednosti nešto većoj od 1,2 milijuna kuna. Također, donijela je i odluku o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarne nepogode nastale u studenom 2013. i veljači 2014. godine, u ukupnom iznosu nešto većem od 4 milijuna kuna. Riječ je o novčanoj pomoći oštećenicima koji su u studenom 2013. pretrpjeli štetu u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Istarskoj županiji (poplava, orkanski vjetar i bura), te oštećenicima koji su u veljači 2014. pretrpjeli štetu u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (ledena kiša i poplava).

Predlaže se partnerstvo poduzetnika i Porezne uprave

Vlada je u Sabor poslala prijedlog izmjena zakona o Poreznoj upravi, kojima se uvodi horizontalno porezno praćenje poduzetnika odnosno uspostavlja svojevrsno preventivno partnerstvo poduzetnika i Porezne uprave. To je, po riječima ministra financija Borisa Lalovca, suštinska promjena, koja znači uspostavu dobrovoljnog odnosa poduzetnika i Porezne uprave kako bi se izbjegli naknadni dolasci poreznih rješenja poduzetniku.

Umjesto toga, kaže Lalovac, između njih uspostavlja se ugovorni odnos, gdje će Porezna uprava pri poreznim knjiženjima "ići unaprijed prema poduzetniku provjeravajući je li sve napravio prema propisima". Na taj način izbjegle bi se situacije koje su danas česte, da Porezna uprava i nakon nekoliko godina nalazi nenamjerne propuste i onda tereti poduzetnika, koji pak ne može platiti pa počinju višestupanjski dugi procesi.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi Vlada usklađuje odredbe Zakona o Poreznoj upravi s odredbama Zakona o državnim službenicima i Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Također, predlaže se da se Ured za velike porezne obveznike ustroji kao poseban područni ured nadležan za velike porezne obveznike na području Hrvatske.

Vlada je dala suglasnost za kreditno zaduženje tvrtki Autocesta Rijeka–Zagreb (ARZ) od 177 milijuna eura te dala državno jamstvo za njega. ARZ kredit uzima kod Zagrebačke banke, radi financiranja plana poslovanja za 2014. godinu odnosno za uredno servisiranje kreditnih obveza.

Na zatvorenom dijelu sjednice pomoćnikom ministra zaštite okoliša i prirode imenovan je Tonči Restović koji će upravljati radom Uprave za inspekcijske poslove. Luko Vuletić je imenovan pomoćnikom ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, a on će upravljati radom Uprave za prometnu infrastrukturu i fondove EU.