I ove je godine, nažalost, rebalans stigao prekasno, a nije ni upotrijebljen za utemeljeno i realistično planiranje proračuna za iduće godine, navodi dr.sc. Katarina Ott sa Instituta za javne financije, u najnovijem Aktualnom osvrtu.

 

Prije desetak dana su mišljenja o ekonomskoj i fiskalnoj situaciji u Hrvatskoj objavili Europska komisija i Međunarodni monetarni fond, da bi nakon toga Komisija objavila Izvještaj o potrebi ulaska Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita (EDP).

 

"Mišljenja Komisije bi nam trebala biti itekako važna, jer, napokon, dobrovoljno smo postali članicom Unije, ali bi nam trebalo nešto značiti i mišljenje Fonda, jer je vrlo vjerojatno da ćemo mu se morati obratiti za pomoć. No, stvari se u Hrvatskoj odvijaju neovisno o bilo čijim mišljenjima i neovisno o zakonski propisanim procedurama i logici i zakonitostima proračunskog i makroekonomskih procesa", navodi dr. Ott.

 

 

Upozorava se i na dodatne nelogičnosti. Naime iako su Prijedlog proračuna i Rebalans predstavljeni istog dana, Prijedlog se pravi da Rebalans ne postoji.

 

"Prijedlog i projekcije se temelje na podacima prije Rebalansa, što znači da su za 2013. stvarni prihodi manji, a deficit gotovo 60% veći! Time je onemogućena svaka usporedba podataka 2013. s podacima za 2014.-16. No autori čak ni u tom besmislu nisu dosljedni. Premda se glavnina Prijedloga i projekcija temelji na podacima prije rebalansa, dijelovi prijedloga i projekcija ipak uvažavaju postojanje rebalansa, pa u obrazloženju postoji detaljna tabela u kojoj je deficit državnog proračuna 4,8%, a samo par stranica dalje taj isti deficit je 3%. Ima li uopće smisla analizirati takav Prijedlog proračuna?" upozorava dr. Ott.

 

 

Upozorava se i na nerealna predviđanja rasta BDP-a na kojima se temelji proračun. Naime, u prosincu 2012. Izglasan je proračun za ovu godinu koji se temeljio na rastu BDP-a od 1,8%. Premda je od početka bilo jasno da je to nerealno, navodi Ott, Vlada je tek u travanjskom rebalansu očekivanja snizila na 0,%, a u studenom na rast od 0,2 posto. Nažalost, i to je preoptimistično, jer Komisija za 2013. Predviđa pad od 0,7%, a Fond pad od 0,75 posto, upozorava dr. Ott.

 

Vlada je istu praksu nerealnog planiranja nastavila i u proračunu za 2014. godinu. Naime, Vlada predviđa rast BDP-a od 1,3%, Komisija 0,5%. U 2015. godini Vlada planira rast od 2,2% a Komisija 1,2%.

 

"U Hrvatskoj se od EDP-a puno očekuje, no to nije čarobni štapić; u njemu je trenutno čak 17 zemalja članica, neke od njih tu čame već godinama, a samo dvije (Estonija i Švedska) nisu u njemu nikada ni bile: koristi od EDP-a, naime, mogu imati samo države s vladama koje su vjerodostojne u svojim politikama i dokumentima koje objavljuju.“, zaključuje dr. Ott.