Varoufakis otkrio detalje plana kojeg je odbacila Trojka

Varoufakis otkrio detalje plana kojeg je odbacila Trojka

Foto: Hina

BIVŠI ministar grčkih financija Yanis Varoufakis u komentaru za Project Syndicate piše o "privatizacijskom fondu" za spas Grčke kojeg je osmislio njemački ministar financija Wolfgang Schäuble po uzoru na Treuhandov fond korišten nakon pada Berlinskog zida.

Varoufakis podsjeća da je putem Treuhanda izrazito brzo privatizirana imovina u vlasništvu bivše Istočne Njemačke, ali i da je postupak podrazumijevao goleme investicije u infrastrukturu i veliki socijalni transfer za tamošnju populaciju, što je redom izostalo iz plana za Grčku.

"Euclid Tsakalotos, koji me je prije dva tjedna naslijedio kao grčki ministar financija, dao je najbolje od sebe da ublaži najgore značajke Treuhand plana za Grčku. On je uspio udomaćiti (privatizacijski) fond u Ateni i od grčkih vjerovnika (takozvane Trojke koju sačinjava Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond) izvući važnu koncesiju da se prodaja imovine može razvući na 30, umjesto samo tri godine. To je ključno, jer će grčkoj državi dozvoliti da zadrži podcijenjenu imovinu dok se cijene ne oporave or nizina uzrokovanih recesijom," piše Varoufakis i dodaje da je plan "otrovan" usprkos ustupcima jer će fondom rukovoditi Trojka.

"Plan je politički otrovan, jer će fondom, iako se on nalazi u Grčkoj, upravljati Trojka. On je i financijski škodljiv jer će dobit služiti za servisiranje duga kojeg čak i MMF naziva neodrživim. Fond je neuspješan i ekonomski, zato što upropaštava divnu priliku da se stvore domaće investicije s kojima bi se odgovorilo na recesijski utjecaj fiskalne konsolidacije."

"Vjerodostojna alternativa"

Nakon osvrta na postojeći dogovor, bivši ministar otkriva da je 19. lipnja njemačkoj vladi i Trojki ponudio alternativni prijedlog u dokumentu s nazivom "Kako završiti grčku krizu".

"Grčka vlada predlaže da se javna imovina (isključujući onu povezanu s nacionalnom sigurnošću, javnim dobrima i kulturnom baštinom) sveže u jednu holding tvrtku koja će biti odvojena od vladine administracije i kojom će se upravljati kao s privatnim tijelom, pod okriljem grčkog parlamenta i s ciljem da se maksimalizira vrijednost imovine i stvori domaća struja investiranja. Grčka vlada bi bila jedini dioničar, ali ne bi garantirala za dug ili pasivu.

Taj bi holding igrao aktivnu ulogu u pripremanju imovine za prodaju. On bi izdao 'potpuno pokrivene obveznice na međunarodnom tržištu kapitala' s ciljem da osigura 30 do 40 milijardi eura koje bi, 'imajući na umu sadašnju vrijednost imovine', investirao u modernizaciju i restrukturiranje imovine kojom upravlja," piše Varoufakis sugerirajući da bi takav pristup unutar tri do četiri godine rezultirao jačanjem potrošnje i pozitivnim rastom od pet posto BDP-a u okvirno istom vremenskom razdoblju.

Prema njegovom scenariju, fond bi stvorio primarni višak (neovisno o servisiranju dugova), a ekonomija bi postigla "brzinu za bijeg" iz recesije. Holding bi pak u roku od jedne do dvije godine dobio bankarske dozvole i postao "istinska razvojna banka" za privatne investicije u Grčkoj koja bi radila u partnerstvu sa sličnim europskim institucijama.

"Predložena razvojna banka bi omogućila vladi da izabere koju će imovinu privatizirati, a koju ne, dok garantira veći učinak na smanjenje duga selektivnim privatizacijama. Napokon, vrijednost imovine bi trebala porasti više od iznosa potrošenog na modernizaciju i restrukturiranje", sugerira Varoufakis i optužuje vjerovnike da su prijedlog prihvatili sa šutnjom i tjednima obmanjivali javnost tvrdnjama da grčka vlada nema vjerodostojni alternativni plan za rješenje krize.

"Na prekretnici europske povijesti, naša inovativna alternativa je bačena u prašinu i tamo ostaje da bi je drugi mogli povratiti," zaključuje u komentaru Varoufakis.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara