Foto: Davor Pongračić/Cropix, Guliver Image/Getty Images

VLADA je jučer promptno odgovorila na pismo europske povjerenice Viviane Reding u kojem je najavila da će Europskoj komisiji predložiti moguće aktiviranje sankcija predviđenih člankom 39 iz pristupnog ugovora.

Reding je istaknula da je nezadovoljna planom Vlade da u roku dva tjedna pošalje u saborsku proceduru prijedlog izmjene odredbe kojom se europski uhidbeni nalozi primjenjuju samo na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine, da se one usvoje u parlamentu do kraja jesenskog zasjedanja, a na snagu stupe 15. srpnja iduće godine.

Kako javlja Novi list, u Vladi su ostali iznenađeni spominjanjem mogućnosti aktiviranja zaštitnih mjera jer smatraju da bi to došlo u obzir tek u slučaju da se radi o ozbiljnim nedostacima u prenošenju ili stanju provedbe acquisa.

Vlada: Učinili smo sve što ste tražili 

Kako naglašavaju, Hrvatska izvršava europski uhidbeni nalog, a obvezala se i uskladiti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. "Štoviše, uputili smo Vam i jasno definiran vremenski redoslijed u kojem će se zakonske izmjene izraditi, donijeti u Saboru i stupiti na snagu. Dakle, u svrhu usklađenja s acquisom poduzeli smo sve radnje koje smo smatrali potrebnima, ali i koje ste Vi od nas tražili", navodi se u pismu koje je jučer upućeno na adresu Viviane Reding.

U njemu se upozorava na primjere Slovenije i Češke koje su također u nacionalna zakonodavstva unijele vremenska ograničenja za primjenu uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u pristupnim pregovorima, ali nisu zbog toga ničim sankcionirane temeljem članaka koji su jednaki kao naš 39.

Češka je napravila zahtjevnu zakonsku izmjenu tek u ožujku 2013., dakle s odgodom od osam godina, s tim da će ukidanje vremenskog ograničenja koje su oni uveli 1. studenoga 2004. stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine.

Slovenija je svoj zakon izmijenila i uskladila s acquisom u listopadu 2007., a počeo je važiti u veljači 2008.

"Jedini logični zaključak zašto Komisija nije aktivirala odredbu čl. 39. u slučaju Slovenije i Češke jest da nije bilo ozbiljnih nedostataka prenošenja pravne stečevine. Stoga je jasno da u slučaju Republike Hrvatske također nema ozbiljnih nedostataka u prenošenju pravne stečevine", zaključuje se u pismu.

Pismo ministra Miljenića od 5. rujna

Ministarstvo pravosuđa objavilo je na svojim stranicama cjelovita pisma ministra pravosuđa Orsata Miljenića potpredsjednici Europske komisije Viviane Reding.

"Poštovana potpredsjednice Reding,

zahvaljujem Vam na pismu od 4. rujna 2013. godine. Iznenađen sam Vašim najavama da ćete predložiti Komisiji moguće aktiviranje zaštitnih mjera iz članka 39. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. 

Najprije, da bi uopće došla u obzir primjena članka 39. Ugovora o pristupanju mora se raditi o ozbiljnim nedostacima u prenošenju ili stanju provedbe acquisa. U konkretnom slučaju, Republika Hrvatska, ne samo da izvršava Europski uhidbeni nalog, već je preuzela obvezu uskladiti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Štoviše, uputili smo Vam i jasno definiran vremenski redoslijed u kojem će se zakonske izmjene izraditi, donijeti u Saboru i stupiti na snagu. Dakle, u svrhu usklađenja s acquisom, poduzeli smo sve radnje koje smo smatrali potrebnim, ali i koje ste Vi od nas tražili.

Međutim, pored ovog postoji i jedno puno značajnije pitanje vezano uz najavu mogućnosti primjene članka 39. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, a tiče se različitog tretmana država članica u identičnim pravnim situacijama. Kao što Vam je poznato, dvije države članice, Slovenija i Češka su također bile unijele vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u svojim pristupnim pregovorima.

Ugovor o pristupanju za te dvije države je u zaštitnoj odredbi, dakle u članku 39., identičan onom u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Obje zemlje, podsjećam, uvele su vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga 2004. godine. Republika Slovenija provela je usklađenje s acquisom u listopadu 2007. godine koje je stupilo na snagu u veljači 2008. godine. Češka Republika izvršila je zakonsku promjenu u svrhu usklađenja tek u ožujku 2013. godine, s tim da ta promjena stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine.

Komisija je za primjenu zaštitne odredbe iz njihovih pristupnih ugovora imala trogodišnju nadležnost i ovlasti prema tim državama članicama, kakve danas ima u odnosu na Republiku Hrvatsku, ali nije primijenila navedenu zaštitnu odredbu, iako se neusklađenost kod Slovenije protezala više od tri godine, a kod Češke gotovo deset godina.

Polazeći od načela jednakog pristupa državama članicama i vjerodostojnosti Komisije, jedini logični zaključak zašto Komisija nije aktivirala odredbu članka 39. Ugovora o pristupanju u slučaju Slovenije i Češke, jest da nije bilo ozbiljnih nedostataka prenošenja pravne stečevine.

Stoga je jasno da u slučaju Republike Hrvatske također nema ozbiljnih nedostataka u prenošenju pravne stečevine.

Zbog svega navedenog, žalimo zbog Vaše namjere da Komisiji predložite razmatranje aktiviranja članka 39. Ugovora o pristupanju, osobito u svjetlu hrvatske odluke o žurnoj promjeni sporne odredbe Zakona, definiranju jasnih rokova u kojima će to biti napravljeno te očito različitog postupanja prema državama članicama. Takav stav ne možemo smatrati pravičnim.

Uz izraze poštovanja,

Orsat Miljenić"

Pismo ministra Miljenića od 2. rujna

"Poštovana potpredsjednice Reding,

želio bih Vam zahvaliti na Vašem pismu od 28. kolovoza u kojem ste zamolili da Vas izvijestimo u kojem de roku Republika Hrvatska izmijeniti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije te ga, u pogledu vremenskog ograničenja primjene Europskog uhidbenog naloga, uskladiti s Okvirnom odlukom 2002/584/JHA od 13. lipnja 2002. godine.

Ministarstvo pravosuđa de u roku od dva tjedna uputiti izmjenu zakona u zakonodavnu proceduru. Očekujemo da de izmjene zakona biti donesene početkom jesenskog zasjedanja Sabora, a stupit de na snagu 15. srpnja 2014. godine.

Rasprava o navedenom Zakonu otvorila je jedno iznimno važno društveno pitanje u Republici Hrvatskoj. Riječ je o odnosu prema zločinima iz prošlosti, posebice prema politički motiviranim ubojstvima. Smatramo da je civilizacijski nedopustivo da počinitelje takvih zločina štiti zastara, poglavito jer se za vrijeme trajanja režima takvi zločini nisu ni mogli progoniti. Ovaj se problem može riješiti samo promjenom Ustava budući da je zastara u mnogim slučajevima već nastupila.

Za razliku od svojih prethodnika, ova Vlada neće dozvoliti da počinitelji takvih zločina ostanu zaštićeni zastarom. Inicijativa za promjenom Ustava, o kojoj Vas obavještavam, odnosi se na sva politički motivirana ubojstva, kojima su hrvatski građani bili svjedocima posljednjih desetljeća dvadesetog stoljeća. Ova izmjena Ustava omogućit de ne samo procesuiranje počinitelja političkih likvidacija pred hrvatskim pravosuđem, već i punu provedbu Europskog uhidbenog naloga.

Stoga bi željeli da se oba procesa, izmjene Zakona i promjene Ustava, obave usklađeno.

Uz to, moguće je da će promjena Ustava biti popraćena i dodatnim promjenama u kaznenopravnom sustavu, što uključuje i izmjenu druge zakonske regulative, a ne samo Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Naravno, dulji vremenski period za stupanje na snagu zakonskih promjena potreban je i zbog prilagodbe pravosudnih tijela novom kaznenopravnom okviru.

Također, budući da sam u svom pismu od 26. kolovoza već predložio Europskoj komisiji pokretanje inicijative za jednakom primjenom Europskog uhidbenog naloga na cijelom teritoriju Europske unije, molio bih Vas da me izvijestite o Vašem stajalištu o mom prijedlogu.

Preuzimanjem obveze promjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije u gore navedenim rokovima, vjerujem da ovo pitanje možemo smatrati riješenim.

Za eventualna dodatna objašnjenja, bilo u vezi prijedloga za inicijativom ili u vezi zakonskih i ustavnih promjena, stojim Vam na raspolaganju.

S poštovanjem,

Orsat Miljenić"