Foto: Nenad Dugi/Cropix

SOCIJALNI partneri dovršili su pregovore u prvoj fazi izmjena Zakona o radu. Vlada, sindikati i poslodavci postigli su suglasje oko promjena koje uskoro idu u saborsku proceduru.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je za Media servis da je postignut dogovor oko reguliranja rada na određeno vrijeme.

"Prvi ugovor na određeno vrijeme više ne bi bio ograničen vremenski. Uvažili smo probleme koji su se javljali kad su ljudi primljeni negdje na mandat od četiri godine ili kad neki projekt traje pet godina", objasnio je ministar. Svaki sljedeći ugovor ima ograničeno trajanje na tri godine, ali se može sklapati i više takvih ugovora. No, mora se navesti razlog zašto se ugovor sklapa na određeno vrijeme, objasnio je Mrsić.

"To do sada nije bilo i to je nešto što će omogućiti zaštitu radnika i sigurnost da dobiju prava koja trebaju", kaže Mrsić.

Izmijenjeno je i pitanje prekovremenog rada. Ostaje ograničenje od osam sati tjedno i 180 na godišnjoj razini, ali više neće biti mjesečnog ograničenja. Postupak restrukturiranja, kad postoji višak radnika, skraćuje se sa 120 na 60 dana, kako je predviđeno Direktivom Europske unije. Nakon uspješno završene prve faze, slijedi druga koja regulira teža pitanja - prava radnika, radno vrijeme, otpremnine, plaće... Novi Zakon o radu očekuje se u drugoj polovici godine.

Iz Ministarstva su objasnili što se točno u prvoj fazi mijenja u Zakonu o radu

"1. Zakon o radu usklađuje se s Direktivom o europskim radničkim vijećima

Osigurat će se učinkovitost provedbe postupaka obavještavanja i savjetovanja na transnacionalnoj razini, olakšava se osnivanje novih europskih radničkih vijeća te osigurava pravna sigurnost u osnivanju i radu europskih radničkih vijeća. Radnici iz Hrvatske sudjelovat će u radničkim vijećima EU multinacionalnih kompanija i obratno.

2. Rad na određeno vrijeme

U cilju sprečavanja zlouporaba u korištenju rada na određeno vrijeme, poslodavac će moći zaključiti uzastopni ugovor na određeno vrijeme samo ako za to ima objektivan razlog kojeg će u ugovoru o radu morati navesti. Ograničenje ukupnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme na tri godine, vezuje samo uz uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme. U skladu s tim, predviđa se i duže trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme od dosadašnjih tri godine, ako je riječ o prvom ugovoru i pod uvjetom da se tijekom tog razdoblja radnik uzastopno ne zapošljava na određeno vrijeme. Dakle, prvi ugovor o radu na određeno vrijeme moći će trajati dulje od tri godine, u slučajevima zapošljavanja po projektima, na mandat, itd.

Predlaže se smanjenje najmanjeg dopuštenog broj sati neprekidnog trajanja dnevnog odmora, s 10 na 8 sati, za punoljetne radnike koji rade na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata

tijekom radnog dana. U takvim slučajevima poslodavac mora radniku osigurati neiskorišteni dio
odmora odmah nakon okončanja razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći odmor. Time će se riješiti organizacijski problemi u djelatnostima poljoprivrede te turizma i ugostiteljstva, koja zahtjeva rad radnika u dva navrata tijekom dana.

4. Agencije za privremeno zapošljavanje

Uz poslove ustupanja, agencijama će biti omogućeno da obavljaju i poslove posredovanja pri
zapošljavanju. Navedene poslove agencije neće moći obavljati prije upisa u odgovarajuće evidencije ministarstva. Agenciji koja ne bude upisana u evidenciju ministarstva, inspektor rada će zabraniti obavljanje poslova ustupanja i posredovanja pri zapošljavanju. Radi kontrole rada agencija i sprečavanja mogućih zlouporaba u poštivanju prava radnika, agencijama se uvodi obveza da ministarstvu nadležnom za rad dostavljaju statističke podatke o obavljanju poslova. Agencija za privremeno zapošljavanje neće smjeti radniku naplaćivati naknadu za njegovo ustupanje korisniku.

Zakonom se ukida mjesečno ograničenje broja prekovremenih sati, dok se i dalje zadržava
ograničenje broja prekovremenih sati na tjednoj i godišnjoj razini.

Socijalni partneri ujedno su se sporazumjeli o olakšavanju otpuštanja radnika tijekom probnog rada, s obzirom da je postojeća sudska praksa rigidno tumačila razloge otkazivanja ugovora radniku tijekom probnog rada. Neuspjeh probnog rada uvodi se kao poseban razlog za otkaz ugovora o radu, u slučaju ako radnik ne zadovolji na probnom radu.

7. Kolektivni višak radnika

Zakonom se ujedno pojednostavljuje definicija i postupak kolektivnog otpuštanja viška radnika te se s devedeset na trideset dana skraćuje rok odgode otkazivanja ugovora svim ili pojedinim radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika koju može naložiti HZZ. Time će se omogućiti brže restrukturiranje poslodavaca i njihova brža prilagodba uvjetima na tržištu", objasnili su iz Ministarstva.