Vladine fantazije: 55 posto zaposlenih imat će plaću veću za 40-ak kuna, kako će oni povećati potrošnju?

Foto: Hina

OD 1. siječnja 2015. počinju se primjenjivati izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima će većini zaposlenih biti povećane plaće.

Tom mjerom Vlada je planirala potaknuti osobnu potrošnja i tako zaustaviti pad BDP-a, koji tone već 12 kvartala zaredom.

Izmjenama se osobni odbitak povećava s 2.200 na 2.600 kuna. Također, povećavaju se i porezni razredi te se umjesto dosadašnjih 8.800 kuna, na kojima se već počinjala primjenjivati najviša porezna stopa od 40 posto, ona podiže na 13.200 kuna.

"To je povećanje plaća u različitim iznosima za skoro milijun radnika i zaposlenika, povećanje raspoloživog dohotka za značajan broj građana, uvjetno rečeno za srednji sloj stanovništva. Također, to su očekivana pozitivna kretanja u gospodarstvu kroz povećanje ukupne potrošnje koja čini i više od 60 posto BDP-a, to je pokušaj da se potakne i udahne malo zraka općenito segmentu potrošnje koji je važan i značajan u BDP-u, kao i svim državama EU, i da se izađe iz tog jednog kovitlaca stagnacije u koji smo ušli prije više godina“, izjavio je prilikom predstavljanja izmjena premijer Milanović.

No efekt te mjere na povećanje osobne potrošnje vrlo je upitan. Većina zaposlenih dobit će plaće uvećane za nekoliko desetaka kuna.

Više od 55% zaposlenih ima plaću do 5 tisuća kuna neto

Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz 2013. godine, neto plaću u rasponu od 2.200 do 5.000 kuna primilo je 55,3% zaposlenih te oni mogu očekivati simbolično povećanje.
Ne to plaću od 5.000 do 10.000 kuna prima 39,6% zaposlenih, dok onih sa plaćom preko 10000 kuna, koji bi trebali najviše osjetiti povećanje ima tek 5,7%.

Na primjer, radnik sa plaćom od 2.383,78 kuna dobit će po novom zakonu povećanje od 30,30 kuna, dok će radnik koji prima 3.745,12 (5.000 bruto) kuna imati povećanje plaće od 56,64 kuna.
Oni sa najvišim plaćama, od preko 10 tisuća kuna neto, imat će povećanje od preko 1.400 kuna, no kao što pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, takvih je manje od šest posto.

Da građani nisu raspoloženi za potrošnju pokazuje i kreditna aktivnost stanovništva. Na primjer, potrošački krediti u kontinuiranom su padu od 2010. godine, a samo u odnosu na prošlu godinu pali su preko 20%.

Građani se razdužuju, nekoliko desetaka kuna neće im pomoći da više troše

"U razdoblju rekordnog broja blokiranih subjekata, kao i onih koji odlaze u stečaj, svaki potez koji na bilo koji način rasterećuje stanovništvo i realni sektor, svakako treba pozdraviti. Očekivati da će ovakav potez pridonijeti gospodarskom oporavku, ili konkretno zaustaviti pad BDP-a, u najmanju je ruku smiješno, no na slične smo najave navikli i to više ne treba čuditi“, komentirao je za Index Domagoj Cingula, predavač na RRIF Visokoj školi za financijski menadžment.

Udio nenaplativih kredita raste te su krajem rujna ove godine dosegnuli 17,2%. Osim toga, broj građana sa blokiranim računima, među kojima su mnogi kojima će se plaća povećati za 50 kuna, porastao je na preko 318 tisuća, a njihov ukupni dug približava se, zbog rasta kamata, iznosu od 30 milijardi kuna.

U tim uvjetima teško je očekivati da će simbolično povećanje plaće otići na potrošnju, već na smanjenje duga.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara