Foto: Crococard

DANSKO ulaganje u Hrvatsku koje je prije nekoliko mjeseci najavljeno u Zagrebu te započeto osnivanjem tvrtke sa sjedištem u glavnom danskom, te hrvatskom gradu, dobilo je novi, značajniji korak naprijed kako se i najavljivalo ovog proljeća s njihovim dolaskom na ove prostore.

Čelni čovjek danskog ulaganja u Hrvatsku Jan Lund Larsen najavio je tijekom ovotjednog posjeta Zagrebu i Slavoniji uz svoje poslovne partnere, početak priprema za gradnju prve tvornice za preradu industrijske konoplje u ovom dijelu Europe, a želja je investitora da s "papirologijom" budu čim prije gotovi, kako bi za šest mjeseci postavili temeljni kamen, priopćili su iz Cocrocarda.

"Tvornica bi se trebala graditi u srcu Slavonije – požeškoj kotlini. Nakon što bude krenula s radom planira se još jedna tvornica i to za proizvodnju potrebnih strojeva za sjetvu i žetvu industrijske konoplje, za koje već imamo potrebne patente i inovacije, a kako bi što kvalitetnije zaokružili investiranje i proizvodnju industrijske konoplje u Hrvatskoj“, najavio je Larsen.

Iznio je i podatak kako se trenutačno radi na stvaranju banke sjemena kako bi svim kooperantima osigurali u Hrvatskoj potrebni repromaterijal.

Osiguran globalni ugovor s američkom kompanijom koja će otkupiti svu proizvodnju

"Svjetsko tržište gladno je za industrijskom konopljom, a prije nekoliko dana osigurao sam i globalni ugovor s jednom američkom kompanijom koja sve što budemo proizveli želi otkupiti i to u cijelom nizu godina koje dolaze. Imamo velike planove s Hrvatskom, a nadamo se da će nas žitelji ove lijepe države prepoznati u daljnjim namjerama investiranja, te posebice sudjelovati zajedno s nama u njihovoj realizaciji“, kazao je Jan Lund Larsen koji je uz svoje kolege ulagače iznova stigao ovih dana u Hrvatsku, pripremajući dokumentaciju u Zagrebu, kao i proučavajući lokacije za tvornicu u požeškoj kotlini.

Danski ulagači obavili su i razgovor s predstavnicima lokalnih vlasti Požeško slavonske županije te ih zamolili za suradnju kako bi što više obradive površine ne samo u tom dijelu zemlje, nego diljem Hrvatske bilo zasađeno već u proljeće 2015. industrijskom konopljom. Slične razgovore žele obaviti sa što više župana, načelnika i gradonačelnika diljem Slavonije, ali i ostalih dijelova Hrvatske gdje postoje zainteresirani kooperanti za suradnju s njima.

Za početak trebaju kooperante na 5000 hektara

Želimo što veći broj kooperanata, te što više zemlje pod industrijskom konopljom. U ovom trenutku minimum koji bi nas zadovoljio je 5000 hektara, ali trebamo i nekoliko puta više. Svi naši hrvatski kooperanti dobit će repromaterijal, stručnjake iz cijelog svijeta koji će ih uputiti kako uzgajati ovu kulturu, kao i siguran otkup. Želimo jednu pozitivnu priču i siguran sam da je možemo izgraditi svi skupa u Hrvatskoj – poručio je Jan Lund Larsen koji je sa svojim poslovnim partnerima posjetio i eksperimentalno polje na kojem su danski ulagači u kooperaciji s požeškim poljoprivrednikom Damirom Rosipalom na 20 hektara ovog proljeća zasadili industrijsku konoplju.

Zbog velike potražnje na svjetskom tržištu za industrijskom konopljom, plod industrijske konoplje s ovog eksperimentalnog polja jedino je što će se nakon žetve moći u ovom trenutku iskoristiti po slovu hrvatskog zakona (sasvim suprotno od prakse u većini država EU-a).

Zbog strogog zakona najvredniji dio konoplje se uništava

Danski ulagači ujedno se nadaju da će hrvatska Vlada i resorna ministarstva promijeniti zakon i dopustiti iskorištavanje cijele biljke industrijske konoplje, koja se sada osim ploda, nakon žetve, mora uništiti.

Na taj način poljoprivrednik, koji danas sije ovu kulturu u Hrvatskoj dobiva tek 1/7 profita isključivo kroz prodaju ploda, dok najvredniji dio – stabljiku i listove mora, zbog strogog hrvatskog zakona, uništiti.
Danci su u Hrvatskoj ovog proljeća osnovali tvrtku "Croatian Cooperation for Biodiversity" s ciljem promocije ulaganja u uzgoj industrijske konoplje po čijoj proizvodnji su ovi krajevi bili prije Domovinskog rata drugi u svijetu.

Kruti hrvatski zakon zabranjuje liberalniji uzgoj industrijske konoplje te se danas može ona proizvoditi samo radi prerade u ljudsku ili stočnu hranu i to isključivo iz njezinog ploda. Pod ovom strogom zakonskom stegom najvredniji dio industrijske konoplje danas u Hrvatskoj biva uništen, dok svjetsko tržište vapi za sirovinom te vrste. Od industrijske konoplje danas se proizvodi više 25.000 različitih artikala te ima širok dijapazon primjene u svjetskoj industriji.