Foto: Jakov Prkić / Cropix

TRIDESET sati su radnici Jadrankamena proveli "iza rešetaka", najprije u policiji, a zatim na ispitivanju u Državnom odvjetništvu. Organi reda i mira optužili su ih za kazneno djelo pozivanja na otpor.

Ako za spomenutu kriminalnu radnju nikad do sada niste čuli, ne brinite - vjerojatno ste u većini. "U cijelom svom stažu, a to je jako dugo, ne sjećam se da je taj stavak ikad bio upotrijebljen", kaže odvjetnik Anto Nobilo.

Njegov kolega Veljko Miljević se složio. "Radi se o članku koji se vrlo rijetko primjenjuje", rekao nam je Miljević.

Do pet godina zatvora zbog pozivanja na otpor!

Radi se o članku 321. kaznenog zakona, koji ima dvije točke. Zbog kršenja ovog članka kaznenog zakona moguće je završiti u zatvoru i na pet godina.

Prva točka članka 321. kaže: "Tko drugoga poziva na otpor prema zakonitim odlukama ili mjerama državnih tijela ili prema službenoj osobi pri obavljanju zakonite službene radnje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine".

U drugoj se točki navodi da će šest mjeseci do pet godina zatvora dobiti počinitelj zbog čijih akcija, opisanih u prvoj točki ovog članka, bude nemoguće ili znatno otežano provesti zakonitu odluku ili mjeru ili službenu radnju.

"Državi treba osiguranje"

"Radi se o članku zakona kojim država želi osigurati poslušnost građana prilikom nekih svojih postupanja. Taj članak je oduvijek, u nekom obliku, postojao u kaznenom zakonu, ali postoje neki članci, poput ovog, koji nikad nisu bili u uporabi", kaže Nobilo.

Nije li takva zakonska odreda zapravo korak prema diktaturi, upitali smo Nobila. "Može se to i tako gledati. Ali treba to izbalansirati. Državi su potrebni mehanizmi koji će osigurati provođenje njenih odluka", kaže Nobilo.

"Sudske odluke se moraju provoditi, sustav mora funkcionirati"

Na pitanje da nam komentira ovu kriminalizaciju građanskog neposluha, Miljević odgovara da se u slučaju radnika Jadrankamena ne radi samo o građanskom neposluhu. Radnici su, kaže Miljević, pretjerali kada su onemogućili stečajnu upraviteljicu u obavljanju zadaće koju joj je delegirao Trgovački sud u Splitu.

"To što su oni prema njoj ispoljili, to je sasvim sigurno sprječavanje u ispunjavanju njene funkcije. Teško je tu govoriti o ograničavanju građanskih sloboda. Radnici imaju pravo štiti svoja prava, ali moraju shvatiti da Jadrankamen nije njihovo, nego privatno vlasništvo. A privatno vlasništvo je, prema Ustavu, temelj društvenog poretka", kaže Miljević.

"Ja isto volim pobunu naroda, to mi je simpatično. Ali moramo osigurati da sustav funkcionira. Zakonski uvjeti za stečaj postoje, stečajni upravitelj je organ suda i ne mogu radnici svojim postupanjem svaki put onemogućavat provođenje sudskih odluka", dodaje Nobilo.

Jesu li i prosvjedi "pozivanje na otpor"?

Zanimalo nas je može li se članak kaznenog zakona koji zabranjuje "pozivanje na otpor" koristiti i kao mehanizam da se iza rešetaka strpa svatko tko na bilo koji način prosvjeduje protiv vlasti. Nobilo ističe da legitimne prosvjede treba promatrati na drugi način.

"Prosvjed se prijavi, radnici Jadrankamena isto mogu prosvjedovati. Mogu se okupiti i govoriti što god žele. Ali oni su pozvali na otpor provođenju sudskih odluka. Kako bi se bila koja sudska odluka provela kada bi se ljudi suprotstavljali fizičkom silom?", zaključuje Nobilo.