Foto: Nikola Vilić/Cropix

U SABOR su poslane izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. "Usvoji li ga Sabor, to će izazvati niz tehničkih i provedbenih poteškoća koje ćemo teško pratiti", rekao je Media servisu zagrebački rektor Aleksa Bjeliš. No, ne misle svi iz akademske zajednice isto.

Vlada je u petak iz drugog pokušaja u Sabor uputila zakon zbog kojeg je u napetim odnosima s akademskom zajednicom. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović istaknuo je novine.

"On ukida obvezno napredovanje na radnim mjestima i omogućava znanstvenicima i sveučilišnim nastavnicima izbor razvoja karijere sukladno njihovim sklonostima i potrebama institucija. Propisuje se postupak provjeravanja obveznim periodičnim izvješćima zaposlenih znanstvenika i nastavnika čije neprihvaćanje vodi pokretanju postupka redovitog otkaza ugovora o radu", pojasnio je Jovanović u petak na sjednici Vlade.

Rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš nije sretan. Žao mu je što se Vlada oglušila na njegov apel da ne donosi ovako opsežan zakon prije nego što se utvrdi strategija razvoja znanosti. Bojim se da će to dovesti do još većeg odljeva mozgova, upozorava Bjeliš.

"Ako se dogodi ono što predviđam, ne samo ja, nego mnogi od nas, da će uz taj zakon ići i daljnji restriktivni tretman visokog obrazovanja i istraživanja, to je neminovno. Ne može se ništa drugo ni očekivati", smatra Bjeliš.

"Izmjene nisu toliko dramatične, mora postojati izvrsnost!"

S tim se ne slaže njegov riječki kolega Pero Lučin. On smatra da zakonske izmjene nisu toliko dramatične, već da su u neku ruku nužne. "Prvi sam za to da ljudi sa 65 godina koji rade u znanosti i visokom obrazovanju ne moraju u mirovinu", kaže Lučin.

"Ali, naravno da iza toga mora stajati aktivan rad u istraživanjima, mora postojati izvrsnost. Bez izvrsnosti nema opravdanja da se zauzimaju mjesta na sveučilištu. Tim više što postoji veliki broj mladih ljudi koji čekaju svoju priliku, ali je ne mogu dobiti", rekao je Lučin.

Jedan od tih mladih je i 33-godišnji Marko Pavić. Bio je znanstveni novak, sad ima svoju tvrtku za EU projekte vezane uz klimatske promjene i oceanografiju. Njegovih 500-njak kolega koji rade na institutima iduće godine morat će izvan Hrvatske. No, nije to problem.

"Država bi trebala onim najperspektivnijim osigurati povratak i nastavak karijere nakon što usvoje neka znanja vani. Tu mi gubimo utakmicu, tu smo loši", naglašava Pavić.

I sam je prošao isti put. Školovao se u Velikoj Britaniji i SAD-u. Tamo mu je čak ponuđen i posao, no stjecajem okolnosti vratio se u Hrvatsku. Je li mu žao?

"Ne, nije mi žao. Mislim da Hrvatska ima veliki potencijal, velike prilike. Prilike postoje, no predložene izmjene zakona tek su vatrogasne mjere", ističe Pavić. Potrebno je napisati novi zakon, mijenjati sustav, a to je, zaključuje, puno kompliciraniji posao s kojim se rijetki žele uhvatiti u koštac.