"Deset godina nakon pristupanja Europskoj uniji članice skupine V4 ostvarile su primjetan društveni i gospodarski napredak. Članstvo u EU podiglo je kako njihovu gospodarsku moć, tako i njihovu važnost. Njihov ukupni BDP porastao je za polovicu tijekom proteklog desetljeća i dosegnuo 5,4% ukupnog BDP-a zemalja EU28. Njihova važnost najočitija je na području vanjske trgovine, budući da su zemlje članice skupine V4 postale četvrti najveći izvoznik u EU. Ove zemlje također su zabilježile znatnu konvergenciju prihoda. BDP po stanovniku mjeren standardima kupovne moći porastao je u zemljama članicama skupine V4 s 49% prosjeka EU15 u 2003. na 65% prosjeka EU15 u 2013. Tako se prihodovni jaz između zemalja skupine V4 i starih članica EU smanjio za trećinu", objašnjava Juraj Kotian, voditelj odjela makroistraživanja i istraživanja fiksnih prihoda za srednju i istočnu Europu u Erste Groupu.

 

 

Kako bi najlakše izmjerili ukupni učinak članstva u Europskoj uniji na zemlje Višegradske skupine, Ersteovi analitičari sastavili su protučinjeničnu analizu zasnovanu na podacima za četiri europske zemlje koje su u razdoblju od jednog desetljeća ostvarile rast sličan rastu članica skupine V4 (za Austriju u razdoblju 1965-1975, Norvešku 1969-1979, Portugal 1967-1977. i Španjolsku 1967-1977), ali se još čitavo desetljeće nakon toga nisu pridružile Europskoj uniji. "Na osnovu ove usporedbe procijenili smo da je članstvo u Europskoj uniji podiglo prosječan godišnji rast u zemljama skupine V4 za oko jedan postotni poen godišnje u proteklom desetljeću", objašnjava Kotian.

 

Međutim, napredak se proteže i mnogo dalje od osnovnih pokazatelja kao što je rast BDP-a po stanovniku. Indeks kvalitete života, pokazatelj koji mjeri ne samo materijalno bogatstvo, već i druge varijable kao što je očekivana životna dob, postotak učenika koji odustaju od školovanja u ranoj dobi, nejednakost prihoda, razlika u prihodima između muškaraca i žena, stopu samoubojstava itd.) pokazuje da su tri od četiri zemlje skupine V4 napredovale na ljestvici zemalja poredanih po kvaliteti života. Češka je, primjerice, zauzela više mjesto od Italije i Velike Britanije. Slovačka, Češka i Poljska nalaze se među prvih pet zemalja po boljim rezultatima u proteklom desetljeću, dok je Mađarska zemlja s drugim najvećim pogoršanjem rezultata, odmah nakon Grčke.

 

Konvergenciju prihoda neizbježno je pratila i konvergencija cijena. Ukupna razina cijena u zemljama skupine V4 porasla je s 46% prosjeka skupine EU15 u 2003. na 56% prosjeka EU15 u 2012. Cjenovni jaz smanjio se za petinu. Razinu cijena u skupini EU15 dosegnule su ili gotovo dosegnule cijene komunikacijskih usluga sa 102%, cijene odjeće i obuće s 89%, te cijene električne energije i plina s 80% (podaci za 2012). Cjenovni jaz i dalje je najveći na području usluga reguliranih od strane države, kao što su zdravstvo i obrazovanje, što je posljedica izostanka liberalizacije tržišta i vladinih odluka da mnoge usluge nastave pružati besplatno ili po vrlo niskim cijenama, iako pod cijenu kvalitete.

 

 

Članstvo u Europskoj uniji otvorilo je zemljama članicama Višegradske skupine nove prilike, budući da im se otvorio pristup jedinstvenom tržištu s preko 500 milijuna potrošača. Zahvaljujući tome u svim zemljama skupine V4 zabilježena je sjajna izvozna dinamika. Izvoz se pokazao kao jedna od glavnih prednosti ove regije, budući da se tri od četiri zemlje skupine V4 (Slovačka, Mađarska i Češka) nalaze među pet najotvorenijih ekonomija Europske unije. Zemlje skupine V4 dobrano su nadmašile stare članice EU kad je riječ o rastu izvoza. Izvoz zemalja skupine V4 rastao je trostruko brže od izvoza starih članica iz skupine EU15. Regija V4 četvrti je po veličini izvoznik u skupini EU28 (2003. držala je šesti položaj), što je svrstava uz bok s najvećim europskim izvoznicima. Zemlje skupine V4 istovremeno su uspješne i na vanjskim tržištima: njihov izvoz u zemlje koje nisu članice EU28 učetverostručio se od 2003.

 

 

S druge strane, proširenje EU otvorilo je zapadnoeuropskim tvrtkama jedinstvenu priliku za izgradnju novih ili proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta u zemljama skupine V4, što ih je učinilo konkurentnijima kako na unutarnjem tržištu EU, tako i na vanjskom tržištu. Najsnažnijom izvozno orijentiranom industrijom u zemljama skupine V4 postala je automobilska industrija. Zemlje skupine V4 svojim rezultatima kontinuirano nadmašuju stare zemlje članice kad je riječ o proizvodnji automobila, a zemlje članice skupine V4 postale su najvećim proizvođačem automobila u EU nakon Njemačke.

 

Austrijsko gospodarstvo također je imalo koristi od pristupanja zemalja skupine V4 Europskoj uniji. Udio izvoza u zemlje skupine V4 u ukupnom austrijskom izvozu porastao je s 8,9% u 2003. (godini prije njihova pristupanja) na 12,4% u 2012. Najveći rast u svojstvu austrijske izvozne destinacije zabilježila je Slovačka (djelomično i pod utjecajem uvođenja eura 2009.), te je udio izvoza u Slovačku u ukupnom izvozu Austrije porastao s 1,3% u 2003. na 3,5% u 2012. Mađarska je jedina zemlja članica skupine V4 koja je ponešto izgubila na važnosti kao uvoznik austrijskih dobara i usluga (udio Mađarske u ukupnom izvozu Austrije opao je s 3,6% na 2,9%). Ovaj negativni trend djelomično se može objasniti padom mađarske forinte u odnosu na euro proteklih godina. Budući da je izvoz važna komponenta austrijskog gospodarstva, spomenuto proširenje austrijskog izvoznog tržišta, koje se ubrzalo ulaskom zemalja skupine V4 u Europsku uniju, imalo je poticajan učinak na austrijsku ekonomiju.

 

Uz liberalizaciju trgovine, najvažniju ulogu u napretku zemalja skupine V4 odigrali su europski fondovi, omogućivši projekte kojima je unaprijeđeno infrastrukturno okruženje i znatno poduprijevši razvoj malog i srednjeg poduzetništva. U Kohezijskoj politici za razdoblje 2014-2020. u proračunskoj raspodjeli za zemlje skupine V4 predviđeno je daljnjih 135,4 milijarda eura.

 

 

Iako su se sve zemlje članice skupine V4 obvezale uvesti euro, dosad se samo Slovačka pridružila Eurozoni. Za ostale članice to još uvijek nije previše aktualna tema te se očekuje da će euro najvjerojatnije usvojiti tek koncem ovog desetljeća kad u potpunosti udovolje mastrihtškim kriterijima (i Fiskalnom paktu) i kad se bude više znalo o novom obliku Eurozone. Dugoročne koristi od otvorenosti ekonomija zemalja skupine V4 i njihove izvozne orijentiranosti na Eurozonu bit će čimbenici koji će odigrati snažnu ulogu u usvajanju eura. Ulazak u Eurozonu i pridruživanje Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM) u sljedećem će desetljeću ostati otvorena pitanja za ostale tri zemlje Višegradske skupine. Oba pitanja od velike su važnosti za ovu regiju zbog prisutnosti financijskih institucija koje posluju i u drugih zemljama. Odlučiti se za pasivan ili čak protivan stav bilo bi kontraproduktivno.

 

U demografskom smislu, regija srednje i istočne Europe slijedi opće europske trendove, koji se sastoje od niskih stopa nataliteta i sve više životne dobi stanovništva. To će u budućnosti značiti da će sve manje ljudi ulaziti na tržište rada, uslijed čega Ersteovi analitičari očekuju da će važnost useljavanja u zemljama skupine V4 prije ili kasnije porasti.

 

"S obzirom na stalni pad broja stanovnika, sposobnost privlačenja i integracije migranata pokazat će se ključnom za zemlje skupine V4. To je posebno važno kad je riječ o broju radno sposobnih stanovnika. Ukoliko se zemlje skupine V4 pokažu nespremnima na poduzimanje značajnih napora kako bi u srednjoročnom razdoblju privukle kvalificiranu radnu snagu iz inozemstva, može se predvidjeti da će se suočiti s nedostatkom radne snage koji će imati znatan negativni utjecaj na potencijal rasta BDP-a u čitavoj regiji,“, objašnjava Rainer Münz, voditelj Znanstveno-istraživačkog centra Erste Groupa.