Zmajlović: Zemlje nisu izolirane, kroz suradnju trebamo smanjiti ovisnost o nafti i plinu
Foto: FAH
MINISTAR zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović danas je u Beču, na konferenciji Srednjoeuropske inicijative (CEI) poručio kako se ni jedna zemlja regije ne može sama suočiti s klimatskim i energetskim izazovima te da stoga kroz suradnju trebaju smanjiti ovisnost o klasičnim i okrenuti se obnovljivim izvorima energije.
"Svjedoci smo sve razornijih prirodnih katastrofa koje su posljedica klimatskih promjena, ali i rastućih potreba za energijom. Stoga sve zemlje u regiji moraju surađivati na stvaranju povoljnije poduzetničke klime i zakonodavnih okvira kako bi privukli ulaganja u obnovljive izvore energije, stvorili nova 'zelena' radna mjesta i smanjili ovisnost o klasičnim izvorima energije, a time i štetne emisije", kazao je Zmajlović, a njegovu poruku u priopćenju prenosi njegovo ministarstvo.
Obnovljivi izvori energije kao poluge regionalnog razvoja
Tema ovogodišnje CEI konferencije, koja se održava danas i sutra, je "Obnovljivi izvori energije kao mehanizam za ruralni razvoj i prilika za okoliš i šumarstvo". Austrija je na konferenciji okupila pet zemalja regije s ciljem da se razmotre obnovljivi izvori energije kao poluge regionalnog razvoja s naglaskom na ruralne krajeve i šumarstvo.
Obraćajući se ministrima zaštite okoliša Austrije, Bugarske, Češke, Srbije i Slovenije, ministar Zmajlović je istaknuo Austriju kao primjer države koja se uspješno uhvatila u koštac s klimatskim i energetskim izazovima, u čemu može biti primjer svim državama u regiji.
"Austrija je jedan od europskih lidera u razvijanju rješenja kad govorimo o izazovima koji se odnose na zaštitu okoliša. Teme o kojima danas govorimo mogu biti velika šansa za gospodarski rast naših zemalja u skladu s načelima održivog razvoja. Inicijativa CEI-a da se okrenemo obnovljivim izvorima energije s naglaskom na šumarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj te da ojačamo suradnju između zemlja u regiji dolazi u pravo vrijeme", kazao je.
Potrebni vizionarski ciljevi za 2030. godinu
Dodao je da nas izazovi klimatskih promjena podsjećaju kako ni jedna zemlja nije otok te da se posljedice tih procesa ne zaustavljaju na granicama jedne države. U tom smislu, naglasio je, države regije moraju tražiti rješenja koja će se oslanjati na pretpostavkama zajedničkim svim partnerima, kako bi u obnovljivim izvorima energije ispunili ciljeve za 2020. "te razvijati održive, realne, ali vizionarske ciljeve za 2030".
Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je udio obnovljivih izvora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u 2011. iznosio 15,4 posto, dok je 2012. iznosio 16,8 posto. Cilj je da do 2020. taj postotak iznosi 20 posto. "Hrvatska se nalazi na putu većih prilika, izazova i prosperiteta kad govorimo o 'zelenoj' ekonomiji i 'zelenim' radnim mjestima. Vidimo da naše društvo postaje sve svjesnije važnosti pitanja okoliša. Jasno je da imamo još puno posla kad je riječ o širenju poruke da 'zelena' radna mjesta mogu biti dio rješenja gospodarskih problema s kojima se nosimo. Polako, ali sigurno, u Hrvatskoj prirodu počinjemo shvaćati kao vrijedan resurs koji može biti uključen u održivi razvoj i postati važan dio u kreiranju ekonomskog rasta", poručio je Zmajlović.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati