Foto: Index

BIVŠI član uprave HERE i stručnjak za energetiku, dr.sc. Milan Puharić za Index analizira zašto HEP ne može jednostavno podizati cijene struje, i zašto HEP ima neučinkovit plan investiranja.

"Član uprave HEP-a ne poznaje osnove procesa otvaranja tržišta

U jednim dnevnim novinama imali smo priliku pročitati izjavu člana uprave HEP-a Ivana Matasića,  o pravu na porast cijena struje, jednom u godinu dana. Izjava je sutradan demantirana od uprave HEP-a čiji je Matasić član, pa nije posve jasno o čemu se tu radi, u čije ime nastupa Matasić i dogovara li uprava HEP-a svoju politiku prema potrošačima.

Međutim, ono što je  Matasić izgovorio o liberalizaciji u energetici i ulozi Hrvatske regulatorne agencije (HERA), zaslužuje komentar, kao i primjedbu - da poslije godinu i pol dana obnašanja funkcije člana Uprave HEP-a, Ivan Matasić ne poznaje osnove procesa otvaranja tržišta koji je u Europi i Hrvatskoj prisutan više od deset godina.

Naime, članak se bavi prognozom porasta cijena električne energije u budućnosti, zbog potrebe za povećanim investicijskim ulaganjima u proizvodne objekte te prijenosnu i distribucijsku mrežu. Ivan Matasić tvrdi da HEP ima pravo jednom godišnje tražiti od HERA-e poskupljenje električne energije.

No, odnosi vezani za HEP su ipak složeniji.

Prema Zakonu o tržištu električne energije elektroenergetske djelatnosti se dijele na tržišne i regulirane, gdje postoji prirodni monopol. Proizvodnja električne energije je tržišna djelatnost, a energija se nudi kupcima preko opskrbljivača.

Prijenos i distribucija električne energije su regulirane djelatnosti. Njihov rad regulira HERA i određuje im tarifne stavke (cijene). U tom pogledu g. Matasić  ima pravo. No, to ne znači da će HERA svake godine odobriti povećanje cijena prijenosa i distribucije. Povećanje se mora argumentirati opravdanim troškovima poslovanja, poslovnim ciljevima, itd. To se posebno odnosi na investicije u mrežu. Na žalost činjenice i provedeni natječaji ukazuju da su često investicije bile diktirane negospodarskim razlozima (nabava enormne količine betonskih stupova, kabela itd.). Nabava je provedena  bez  analize troška i dobiti, samo sa željom da se pokrene investicijski ciklus. Nedvojbeno je da postoje značajne potrebe za ulaganjima u mrežu, ali nipošto na način kako to HEP danas radi.

Proizvodnja električne energije je tržišna djelatnost, a energiju kupcima nude firme za opskrbu, tzv. opskrbljivači. 

Do sada kućanstva nisu morala konzumirati svoje pravo na slobodan odabir opskrbljivača, nego su mogla koristiti reguliranu opskrbu koju je u ime HEP-a pružao HEP-Operator distribucijskog sustava. De facto, Vlada je regulirala proizvodnu cijenu za kućanstva. Poznato je da je Vlada 1. svibnja 2012. povisila cijenu energije kućanstvima za cca 20 %. S druge strane cijene električne energije za poduzetništvo su tržišna kategorija, dakle nisu bile regulirane. One nisu povećane zbog toga što se u RH ipak pojavila neka konkurencija HEP-ovoj energiji, pa HEP preko svoje opskrbne tvrtke HEP-Opskrba nije mogao povisiti cijenu energije za poduzetništvo. Po novom Zakonu o tržištu električne energije, regulacija proizvodne cijene za kućanstva će se ukinuti početkom 2014. godine jer to nije sukladno europskim energetskim direktivama. Umjesto toga kućanstvima će se ponuditi tzv. univerzalna usluga, a HERA će donijeti metodologiju za određivanje te cijene. Još  nema saznanja u kom smjeru će ići ta metodologija, ali ona će se temeljiti na regulaciji opskrbe a ne proizvodnje, i to na tržišnim načelima. Prema tome, niti kod kućanstava se neće moći primijeniti klasična regulacija, i to tako da HEP svake godine zatraži poskupljenje da bi investirao u elektrane.

Potrebno je još  ukazati da je prema Zakonu o tržištu električne energije zabranjeno subvencioniranje tržišnih djelatnosti (proizvodnje) iz reguliranih djelatnosti (prijenos i distribucija). Takve subvencije izravno dovode državu članicu pod udar Europske komisije. Ono što je jedino prihvatljivo, je pravo vlasnika (HEP d.d.) da ostvari godišnji profit iz ovisnih društava (uključujući Operatora prijenosnog sustava i Operatora distribucijskog sustava) te ih uloži u izgradnju proizvodnih objekata.

Općenito govoreći, sustav planiranja investicija u HEP-u je neučinkovit. Donose se planovi koji se stalno rebalansiraju, investicije se često reduciraju zbog dnevnih problema, itd. U segmentu elektrana gdje se radi o najzahtjevnijim investicijama stanje je pogotovo teško, jer se ne vide u budućnosti jasni i spremni projekti.  TE Plomin C čeka obvezujuću ponudu triju mogućih partnera te će odluka o gradnji (ili ne gradnji) biti donesena krajem godine.

U isto vrijeme veoma profitabilne vjetroelektrane grade privatni investitori, ali ne i HEP.

Treba dodati da argument viših cijena električne u Austriji, Mađarskoj i Sloveniji može biti samo indikator za korekciju cijena, a nikako faktor odluke. Formiranje cijena električne energije  (proizvodnje, prijenosa i distribucije) je previše složeno pitanje koje je različito u svakoj državi pojedinačno.

Položaj budućeg Hrvatskog operatora prijenosnog sustava- HOPS-a je posebna priča. Ali nikako ne stoji tvrdnja da će se HOPS alimentirati iz naknada koje će mu strane kompanije plaćati, pa će tim sredstvima graditi mrežu. Naknada za korištenje mreže tereti svakog krajnjeg kupca, bez obzira koji mu opskrbljivač prodaje električnu energiju, a određuje je HERA. "