Žrtve trgovine ljudima u EU su njeni građani! Najčešće žrtve djevojčice i žene iz Rumunjske, Bugarske i Mađarske!

Ilustracija: Shutterstock

RUMUNJI, Bugari i Mađari najčešće su žrtve trgovaca ljudima u Europi. Pritom su uglavnom žene žrtve seksualnog iskorištavanja i nasilja. Drugi razlozi su i ilegalna usvajanja djece, kao i prisilni brakovi, donosi Deutsche Welle.

"Često mislimo kako su žrtve osobe koje dolaze iz nekih trećih zemalja, ali nije tako. U većini slučaja riječ je o državljanima neke od zemalja EU. Njima se trguje kao robom, a trgovci su članovi kriminalnih mreža. Međutim, klijenti koji koriste "njihove usluge" također su državljani neke EU zemlje", izjavila je Miria Vasiliadu, koordinatorica za suzbijanje trgovine ljudima pri Europskoj komisiji.

Prema izvješću Eurostata, čak 61 posto identificiranih žrtava trgovine ljudima, tijekom 2013. godine, činili su sami građani EU. Slično je i ako se pogledaju statistike europske policije Europol. Između 2009. i 2013. godine žrtve su najčešće bile državljani neke od zemalja Europske unije: 40 posto Rumunja, 18 posto Mađara i 11 posto Bugara.

Žene i djevojčice najčešće žrtve seksualnog iskorištavanja

Među žrtvama trgovine ljudima najviše je žena i djevojčica koje su većinom i žrtva seksualnog nasilja i iskorištavanja. Prema podacima Eurostata, u razdoblju od 2008. do 2010. čak 62 posto žena je u ove svrhe bilo izloženo seksualnoj zloupotrebi i nasilju.

Osim policije i vlasti, veliku ulogu u identifikaciji i pomoći žrtvama imaju i nevladine organizacije. Samo u Njemačkoj postoji 37 organizacija i savjetovališta koje se zalažu za suzbijanje trgovine ženama i nasilja nad njima.

Naile Tanis, jedna od šefica organizacije KOK – Koordinacije za borbu protiv trgovine ženama kaže da su najveći broj štićenica KOK-a žene, državljanke EU. Većina ih dolazi iz Bugarske, Rumunjske, Poljske i Mađarske, iako, kako kaže, među žrtvama ima i velik broj žena iz Nigerije. Ni Njemice nisu iznimka, ali one su su žrtve trgovine ljudima unutar same Njemačke.

Nakon seksualnog iskorištavanja, kao motivi kriminalne trgovine ljudima stoje prisilni rad, ilegalno oduzimanje, odnosno, vađenje organa, ilegalna usvajanja djece i prisilno sklapanje brakova.

Zemlje članice EU, imaju još dvije godine za prilagođavanje svojih zakona pravnih smjernicama iz Brisela o borbi protiv trgovine ljudima. Do kraja 2013. godine, to je učinilo svega 20 zemalja EU.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara