ALTERNATIVA za Njemačku (AfD), stranka koja je prije više od desetljeća nastala na otporu euru, mijenja svoju viziju Europe. Ključan razlog je rastući utjecaj koji AfD i njihovi desni saveznici ostvaruju u drugim državama. Nakon povijesne pobjede na regionalnim izborima u Saskoj-Anhaltu u rujnu, AfD je prema nacionalnim anketama najpopularnija stranka u zemlji. Čini se da imaju realne izglede za ulazak u saveznu vladu prije kraja desetljeća, piše Reuters.

Takva mogućnost potaknula je unutarstranačku raspravu o tome kako pomiriti imidž protivnika sustava s potrebom da postanu vjerodostojan partner mogućim saveznicima u Njemačkoj i izvan nje. AfD je osnovan 2013. iz otpora prema financijskoj pomoći zaduženim članicama eurozone.

Stranka je u početku bila pokret protiv zajedničke valute, a kasnije je kritiku usmjerila i na samu Europsku uniju. Ipak, najveći rast popularnosti donijelo joj je protivljenje imigraciji. Kritičari i njemačka obavještajna služba smatraju da taj smjer opasno graniči s ksenofobijom i idejama o superiornosti koje su obilježile mračnu njemačku prošlost.

Jačanje desnice i novi smjer

AfD odbacuje optužbe za ekstremizam. Mnogi članovi sada ističu da radikalni desni stavovi postaju sve prihvaćeniji i da jačanje srodnih stranaka u Europi otvara prostor za reformu Unije iznutra. Smatraju da je takav pristup produktivniji od potpunog napuštanja bloka.

"Prilike za reformu EU-a prema našoj viziji nikada nisu bile bolje od kraja Drugog svjetskog rata", izjavio je zastupnik AfD-a u Bundestagu Sebastian Muenzenmaier. Ipak, pitanje napuštanja eura, koje je ključno za osnivače i prve pristaše stranke, pokazalo se kao velik problem.

Mlađi članovi, poput 29-godišnjeg Jean-Pascala Hohma koji vodi stranačku mladež "Generation Deutschland", misle da bi tvrdi stavovi o Europi mogli zakomplicirati najizgledniji put AfD-a do savezne vlasti. Taj put uključuje suradnju s konzervativnim kršćanskim demokratima (CDU) Friedricha Merza, koji takav savez za sada odbijaju.

Prošli mjesec je supredsjednica AfD-a Alice Weidel u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavila dokument "New Deal za Europu", zajedno sa saveznicima iz grupacije Europa suverenih nacija (ESN). U dokumentu se više ne inzistira na izlasku iz eurozone i EU-a, nego se fokus stavlja na nove pregovore o ugovorima kako bi se stvorio labaviji savez.

Prijedlog sadrži mehanizam izuzeća ("opt-out") za članice koje ne žele zajedničke politike, primjerice o vojnim troškovima ili imigraciji. Dokument također zahtijeva strožu provedbu proračunskih pravila, što ostavlja otvorenom mogućnost zadržavanja eura. Ako pokušaji reforme ne uspiju, predlaže se da se o budućem smjeru Njemačke u Europi odluči na referendumu.

"Europa domovina" umjesto izlaska

Weidel je novinarima rekla da se AfD i ESN zalažu za "europsku uniju, Europu domovina", ali je izbjegla izravan odgovor na pitanje želi li i dalje da Njemačka napusti eurozonu ili EU. Ublažavanjem svog otpora AfD zapravo slijedi put kojim su već prošle uspješne desne stranke u drugim državama eurozone.

Francusko Nacionalno okupljanje dugo je tražilo napuštanje eura, ali je Marine Le Pen postupno odustala od tog zahtjeva kako bi privukla širi krug birača. Ta je stranka sada favorit za pobjedu na predsjedničkim izborima sljedeće godine.

U Italiji su premijerka Giorgia Meloni i njezina stranka Braća Italije ublažili euroskeptičnu retoriku nakon dolaska na vlast te su se odlučili za ostvarivanje ciljeva unutar institucija EU-a. Slično je i u Austriji, gdje je Slobodarska stranka (FPÖ), bliska AfD-u, odbacila većinu protueuropskih stavova na svom putu prema vlasti.

"Austrija služi kao model za AfD", kaže Wolfgang Schroeder, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Kasselu. On smatra da je samo pitanje vremena kada će AfD potpuno napustiti te stavove i ne očekuje da će to izazvati veći otpor unutar stranke.

Ekonomski argumenti i unutarnji otpor

Schroeder ističe da je njemačko gospodarstvo toliko povezano s globalnim tržištem i izvozom da bi napuštanje EU-a ili eura bila katastrofa. "Pokret za ekonomsku samodostatnost, kakav je Hitler razvijao 1933., praktički je nemoguć u današnjim uvjetima, osim ako netko nije spreman riskirati potpuni kolaps nacionalne ekonomije", dodaje profesor.

Mlađi članovi AfD-a dijele to mišljenje. Smatraju da promjene u političkoj stvarnosti, rastuća konkurencija iz Kine i sve manje pouzdan SAD idu u prilog jačoj, a ne slabijoj suradnji unutar bloka. "Potpuno je utopijski misliti da možemo ukinuti zajedničku valutu i da svatko opet krene svojim putem. To bi nam nanijelo ogromnu štetu", kaže Hohm. On dodaje kako se mladi Europljani, bez obzira na nacionalnost, sve više doživljavaju kao Europljani i nemaju želju nastavljati sukobe svojih djedova.

Ipak, unutar stranke to pitanje još nije riješeno. Hohm je na stranačkom kongresu u kolovozu predložio rezoluciju u kojoj je stajalo da je "Europa više od gospodarskog prostora i monetarne unije". Iako je tekst naglašavao zajedničku povijest i baštinu, a ne ekonomsku suradnju, prijedlog je povučen jer nije dobio dovoljnu podršku. "Pitanje eura pokazalo se kontroverznijim nego što smo očekivali", zaključio je Hohm.