AfD-u rekordna podrška od 30 posto, imaju ogromnu prednost pred ostalima
PODRŠKA desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD) prvi je put dosegnula 30 posto, pokazalo je nacionalno istraživanje agencije GMS. Time je AfD stekao prednost od deset postotnih bodova ispred konzervativnog bloka kancelara Friedricha Merza.
Konzervativni blok desnog centra, koji čine Kršćansko-demokratska unija (CDU) i bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU), pao je na 20 posto. To je najniža podrška koju im je agencija GMS ikad izmjerila.
Kancelarova koalicija, zajedno sa socijaldemokratima (SPD) koji imaju 11 posto, ne bi imala dovoljno glasova za formiranje parlamentarne većine da se izbori održavaju ovaj tjedan.
Velika prednost pred ostalima
U odnosu na prethodno istraživanje agencije GMS provedeno krajem srpnja, AfD je zabilježio rast od dva postotna boda. Ta stranka svoju kampanju temelji na protivljenju imigraciji. Istovremeno, savez CDU/CSU izgubio je tri postotna boda podrške.
Zeleni su narasli za jedan postotni bod i sada imaju podršku od 14 posto, a jednak rast bilježi i Ljevica, koja je na 11 posto. Liberalni FDP pao je na 4 posto, dok je Savez Sahre Wagenknecht (BSW) na 3 posto. Obje stranke time ostaju ispod izbornog praga od 5 posto.
Novi podaci predstavljaju značajan preokret u odnosu na savezne izbore održane 23. veljače 2025. Na tim je izborima savez CDU/CSU osvojio 28,5 posto glasova, a AfD 20,8 posto.
Regionalni izbori kao test za kancelara
Anketa je objavljena uoči regionalnih izbora u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju i Berlinu, zakazanih za nedjelju. Ovi se izbori smatraju testom za političku budućnost kancelara Merza, osobito nakon teškog poraza njegovih konzervativaca od AfD-a u Saskoj-Anhaltu 6. rujna. Tamo je AfD osvojio 43,8 posto glasova.
Mediji već tjednima nagađaju o mogućoj smjeni kancelara, a kao njegov potencijalni nasljednik spominje se Hendrik Wüst, premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije iz redova CDU-a.
Eventualna unutarstranačka borba za vodstvo u CDU-u nakon pokrajinskih izbora ne bi automatski značila raspuštanje Bundestaga ni prijevremene izbore. Ako stranački pritisak prisili Merza na ostavku, parlament može izabrati novog kancelara bez raspisivanja nacionalnih izbora.
