Afganistanski čelnici s predstavnicima SAD-a i UN-a o nacrtu ustava
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AFGANISTANSKI čelnici sastali su se u petak iza zatvorenih vrata s predstavnicima SADa i UNa kako bi našli izlaz iz slijepe ulice u kojoj se našla afganistanska skupština Loya Jirga u raspravi oko donošenja novog ustava.
Zasjedanje Loye Jirge, prekinuto je u četvrtak u kaotičnim okolnostima nakon što oko 200 od 502 zastupnika odbilo glasovati o amandmanima na nacrt ustava, a prebrojavanje glasova iz prvog kruga je suspendirano.
Rasprava o novom ustavu podijelila je skupštinu po etničkim linijama, a najviše nezadovoljstva izazvalo je inzistiranje većinskih Paštuna na uvođenju centraliziranog predsjedničkog sustava, prema prijedlogu Washingtona.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zasjedanje skupštine trebalo bi se nastaviti u subotu, do kada će prijelazni čelnik Hamid Karzai (Paštun) i njegovi pristaše nastojati postići kompromis sa protivnicima predsjedničkog sustava, posebno oko pitanja prava parlamenta, pokrajina i etničkih manjina.
Centraliziranom predsjedničkom sustavu, kakav je u nacrtu ustava, protive se manjinske etničke skupine Tađika, Uzbeka i Hazara, koje traže službeno priznavanje svojih jezika i veća prava za pokrajine u kojima žive.
Zasjedanje Loye Jirge, prekinuto je u četvrtak u kaotičnim okolnostima nakon što oko 200 od 502 zastupnika odbilo glasovati o amandmanima na nacrt ustava, a prebrojavanje glasova iz prvog kruga je suspendirano.
Rasprava o novom ustavu podijelila je skupštinu po etničkim linijama, a najviše nezadovoljstva izazvalo je inzistiranje većinskih Paštuna na uvođenju centraliziranog predsjedničkog sustava, prema prijedlogu Washingtona.
Zasjedanje skupštine trebalo bi se nastaviti u subotu, do kada će prijelazni čelnik Hamid Karzai (Paštun) i njegovi pristaše nastojati postići kompromis sa protivnicima predsjedničkog sustava, posebno oko pitanja prava parlamenta, pokrajina i etničkih manjina.
Centraliziranom predsjedničkom sustavu, kakav je u nacrtu ustava, protive se manjinske etničke skupine Tađika, Uzbeka i Hazara, koje traže službeno priznavanje svojih jezika i veća prava za pokrajine u kojima žive.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati