Akademik Silobrčić: Stanje u znanosti u Hrvatskoj je jadno

Akademik Silobrčić: Stanje u znanosti u Hrvatskoj je jadno
Foto: Hina

AKADEMIK Vlatko Silobrčić ocijenio je u priopćenju da je stanje u znanosti u Hrvatskoj "jadno" te u tri točke naveo sada vidljive velike propuste koji se sadržajno odnose na to da glavna tijela mjerodavna za znanost ne rade u punom sastavu.

Tako je akademik Silobrčić upozorio da nije dopunjeno Nacionalno vijeće za znanost koje je zamišljeno kao glavno tijelo za funkcioniranje znanosti i visokog obrazovanja te ocijenio da "moguće mimozakonsko produženje mandata već samo po sebi govori o nebrizi vlade za normalno funkcioniranje toga sustava".

Istaknuo je kako je "slično i s Hrvatskom zakladom za znanost (HRZZ) koja bi se također trebala brinuti o kontinuitetu financiranja znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj" i napomenuo da, koliko je njemu znano, ni ona nije u potpunom sastavu.

Dvojbeni argumenti vlade

U trećoj točki "sada vidljivih velikih propusta u znanosti" naveo je da "ni nakon par godina Hrvatski sabor nije našao vremena da odgovori na traženje svog Odbora za etiku u znanosti i visokome obrazovanju da dopuni njegov sastav".

Silobrčić je podsjetio da je Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju prošloga ljeta istekao mandat, a sabor još nije stigao saslušati izvještaj o njegovu prošlogodišnjem radu.

Vlada je dvojbenim argumentima pokušala diskvalificirati djelovanje Odbora koji je radio u skladu sa svojim Poslovnikom, ustvrdio je akademik Silobrčić.

"Mislim da nije teško procijeniti zašto je taj odbor bio u 'nemilosti' - na njegovu dnevnom redu našla su se imena visokih dužnosnika sadašnje političke većine s negativnim mišljenjima o njihovoj etičnosti", ocijenio je.

Jer, ustvrdio je, "vladi nije važno da ima neovisna tijela nego želi da takva tijela budu ovisna o trenutačnoj političkoj većini, dakle posve suprotno osnovnoj intenciji pri formiranju takvih tijela".

Nebriga za znanost

Akademik Silobrčić podsjetio je da je u "hrvatskoj znanosti od druge godine studija na Medicinskome fakultetu u Zagrebu, odnosno od 1955". Zato vjeruje kako ima pravo tvrditi da je "od tada do danas sustav znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj bio nefunkcionalan u svjetskome smislu, a to je jedini pravi smisao koji znanost može imati".

Kao potvrdu toga da bi mogao imati pravo, Silobrčić je napomenuo kako se to "dobro vidi iz svih relevantnih ljestvica o položaju Hrvatske u tim djelatnostima".

"Isto tako mislim da je trenutačna nebriga vlade za znanost i visoko obrazovanje samo nedozvoljiv kontinuitet u toj nebrizi", ocijenio je.

Uz opasku kako je u tijeku rad na još jednome novom zakonu o djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, Silobrčić je napomenuo da je vidio samo jednu varijantu spomenutoga zakona, odnosno početni dio gdje su definicije i terminologija.

Neusklađenost s razvijenijim zemljama

"I dalje nalazim da ni metodologija pisanja zakona niti njegove temeljne postavke jednostavno nisu sukladne temeljnim postavkama koje vrijede u znanstveno razvijenijim zemljama, a što će se sve događati tekstu zakona nakon usklađivanja svih pojedinačnih interesa njegovih sastavljača, čemu treba dodati i interese većinske stranke u saboru, nije teško predvidjeti: imat ćemo još jedan nefunkcionalan zakon", ocijenio je Silobrčić.

Smatra kako "isto tako nije teško zaključiti da će se nefunkcionalno uređivanje znanosti i visokoga školstva u Hrvatskoj nastaviti i dalje, pa se može očekivati da će Hrvatska i dalje biti na samome dnu relevantnih ljestvica, pa i ljestvica o kritičkom razmišljanju".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara