AKADEMSKI sindikat upozorio je da Hrvatska i dalje nema zreli inovacijski sustav te poručio Vladi da preuzme odgovornost za, kako navode, dugogodišnje zanemarivanje inovacijske politike.

Sindikat se pritom pozvao i na OECD-ov pregled inovacijske politike Hrvatske iz 2013. godine, u kojem su dane preporuke za jačanje sustava inovacija i suradnje između sveučilišta i gospodarstva. Unatoč tim preporukama, tvrde da je izostala trajna politička opredijeljenost prema inovacijama.

Izdvajanja za istraživanje i razvoj ispod potrebne razine

Akademski sindikat navodi da Hrvatska izdvaja oko polovice sredstava potrebnih za istraživanje i razvoj kako bi se povećala inovativnost i osigurao održivi rast dohotka i zapošljavanja. Bruto domaći rashodi za istraživanje i razvoj, ističu, stagniraju, a izdvajanja po stanovniku znatno su niža u odnosu na razvijene europske zemlje.

Prema njihovu tumačenju, slabosti hrvatskog inovacijskog sustava uključuju nepovoljne makroekonomske uvjete, nedostatak odgovarajućeg okvira za inovacije, slabe inovacijske sposobnosti poslovnog sektora, manjkavosti u upravljanju sveučilištima i javnim istraživačkim ustanovama te nedostatak političke dosljednosti.

Hrvatska na 40. mjestu Globalnog inovacijskog indeksa

Sindikat upozorava da je Hrvatska na 40. mjestu od 139 gospodarstava na Globalnom inovacijskom indeksu (GII) za 2025. godinu, koji objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo. Kao jednu od najvećih slabosti navode nisku razinu znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije, zbog čega je Hrvatska na 101. mjestu prema tom pokazatelju.

Tvrde da su hrvatska javna sveučilišta trenutačno najveća inovacijska središta u zemlji te da ih je nužno snažnije povezati s gospodarstvom. Upozoravaju i da Nacionalno inovacijsko vijeće, koje bi trebalo voditi inovacijsku politiku, već pet godina ne funkcionira.

Prijedlog novog ministarstva

Akademski sindikat predlaže osnivanje Ministarstva visokog obrazovanja, znanosti i inovacija, koje bi koordiniralo rad Nacionalnog inovacijskog vijeća, poticalo suradnju akademske zajednice i gospodarstva te olakšalo koordinaciju između ministarstava u području inovacija i transfera tehnologije.

Među prijedlozima su i udvostručavanje broja istraživača zaposlenih u gospodarstvu, posebno doktora znanosti, te donošenje Zakona o inovacijama koji bi regulirao financiranje i funkcioniranje inovacijskog sustava.

Sindikat poručuje da bi takvi koraci omogućili snažniji gospodarski razvoj i dugoročno podizanje životnog standarda građana.