UMRE li vaš član obitelji odmah nakon ručka, na samrtnoj postelji ostat će do - sutra.

Slobodna Dalmacija piše da su razlozi za to jednostavni - mrtvozornici ne rade iza 20 sati, nema dežurstva, a nema ni pomoći. Nakon što osoba umre i vi pozovete hitnu pomoć, oni mogu samo konstatirati smrt, ali neće odvesti osobu u bolničku mrtvačnicu jer mora ostati najmanje šest sati tamo gdje je umrla.

"Ljudi se žele što prije riješiti mrtve osobe"

Na pitanja poput onih što učiniti kad osoba umre ljeti na visokim temperaturama, ili u jednosobnom stanu, ili u stanu punom djece odgovore ima dr. Valdi Pešutić-Pisac, pročelnica Katedre za patologiju splitskog Medicinskog fakulteta i koordinatorica Mrtvozorničke službe u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

"Nema potrebe za uvođenjem 24-satnog mrtvozorničkog dežurstva jer prirodna smrt nema red hitnosti. Zakonom je propisano da se mrtvozorenje radi šest sati od vjerojatnog uzroka smrti, a u bolničkim uvjetima dva sata, budući da se unutar šest sati pojavljuju sigurni znaci smrti koje mrtvozornik kad u kuću dolazi bez opreme može prepoznati, dok je uz bolničku dijagnostiku stvar drukčija", kaže dr. Pešutić-Pisac. 

"Možda će zvučati grubo, ali ljudi su danas postali samoživi, ne mogu trpjeti da osoba koja je bila dio njihove obitelji nakon što umre bude i minutu u stanu, žele je se što prije riješiti. Smrt, koju smo nekoć shvaćali kao prirodni proces i dio života, postala je nepoželjna", smatra Pešutić-Pisac.

U Splitu u prosjeku dnevno umre sedam osoba

Pešutić-Pisac kaže i da ljudi lažu o vremenu smrti, premda patolozi znaju prepoznati kad je smrt nastupila. Govore im i da imaju punu kuću djece, a kad patolozi dođu te djece nema.

Splitsko-dalmatinska županija po izlasku na teren plaća 170 kuna, a naknada bi se trebala povisiti na 230 kuna. U Splitu se u prosjeku dogodi sedam smrti dnevno, od toga tri u kućama.

"Liječnik obiteljske medicine ne može u isto vrijeme biti i mrtvozornik svojim pacijentima, a kako znamo da je liječnika sve manje i u gradovima, a kamoli u malim mjestima, taj problem postaje sve izraženiji i može se riješiti samo tako da umrle mrtvozori drugi liječnik, odnosno onaj kojem umrli nije bio pacijent", zaključuje Pešutić-Pisac.

Hrvatski propisi o smrtnom slučaju u stanu ili kući određuju da ga je potrebno prijaviti u što kraćem roku i bez odgađanja. Smrt su dužne prijaviti osobe koje su živjele u zajednici s umrlom osobom, srodnici ili susjedi, a ako takvih nema, svaka osoba koja za nju sazna.