TEHNOLOŠKE kompanije sve se više okreću nuklearnim elektranama kako bi osigurale električnu energiju bez emisija za pokretanje umjetne inteligencije i drugih biznisa. Microsoft, Google i Amazon nedavno su sklopili ugovore s operaterima nuklearnih elektrana kako bi potaknuli procvat podatkovnih centara koji pružaju računalne usluge velikim i malim tvrtkama.

Potražnja se ubrzala zbog velikih ulaganja spomenutih kompanija u umjetnu inteligenciju, što zahtijeva daleko više snage nego konvencionalnije djelatnosti kao što su društveni mediji, video streaming i web pretraživanja, piše The New York Times.

Microsoft je pristao platiti energetskoj kompaniji da ponovo pokrene zatvorenu nuklearnu elektranu Three Mile Island u Pennsylvaniji. Ovog su tjedna Amazon i Google objavili da se usredotočuju na novu generaciju malih modularnih reaktora. Ta tehnologija još nije uspješno komercijalizirana, ali energetski stručnjaci kažu da bi mogla biti jeftinija i lakša za izgradnju od velikih nuklearnih reaktora koje su Sjedinjene Američke Države gradile od 50-ih godina.

Izgradnja malih reaktora

Velike tehnološke kompanije, koje su prije puno ulagale u energiju vjetra i sunca, sada gravitiraju prema nuklearnoj energiji jer žele energiju koja je dostupna 24 sata dnevno, a da pritom ne stvaraju emisije stakleničkih plinova. Vjetar i sunce ne pridonose klimatskim promjenama, ali nisu dostupni u svakom trenutku bez pomoći baterija ili drugih oblika skladištenja energije. Sve najveće tehnološke tvrtke obećale su svoje poslovanje napajati energijom bez emisija do 2030. godine, ali te su obveze došle prije procvata umjetne inteligencije, koja je zahtijevala više energije.

"Imaju želju sve to razvijati na održiv način, a trenutno je najbolji odgovor nuklearna energija", rekao je Aneesh Prabhu, direktor S&P Global Ratingsa.

Google je u ponedjeljak priopćio da je pristao kupovati nuklearnu energiju iz malih modularnih reaktora koje razvija start-up pod nazivom Kairos Power te kako očekuje da će prvi od njih proraditi do 2030. Zatim je Amazon u srijedu objavio da ulaže u razvoj malih modularnih reaktora preko start-upa X-Energy. Microsoftov dogovor s tvrtkom Constellation Energy o oživljavanju reaktora u elektrani Three Mile Island objavljen je u rujnu.

Prabhu je rekao da bi izgradnja malih modularnih reaktora mogla koštati oko milijardu dolara i da bi jednog dana moglo biti izvedivo postaviti ih pored podatkovnih centara. Tehnološke tvrtke nisu same u zalaganju za nuklearnu energiju. Američki predsjednik Biden nedavno je potpisao zakon koji bi trebao ubrzati razvoj novih projekata nuklearne energije.

Bidenova administracija smatra da je nuklearna energija, koja sada osigurava oko 20 posto električne energije u SAD-u, ključna za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Ranije su se mnogi demokrati protivili novim nuklearnim elektranama zbog sigurnosnih, ekoloških i ekonomskih razloga.

"Revitalizacija američkog nuklearnog sektora ključna je za proizvodnju više energije bez ugljika i zadovoljavanje potreba našeg rastućeg gospodarstva", izjavila je ministrica energetike Jennifer Granholm.

Oživljavanje nuklearki

Podupiranje nuklearnih projekata od strane tehnološke industrije moglo bi pomoći u oživljavanju izvora energije koji je bio u stagnaciji. SAD ima 94 aktivna reaktora, više nego bilo koja druga zemlja, ali samo su dva reaktora izgrađena u posljednjim desetljećima. Oba u nuklearnoj elektrani Vogtle u Waynesborou (Georgia), ali koštala su desetke milijardi dolara i kasnila godinama.

Ova dva reaktora trebala su naznačiti početak "nuklearne renesanse" za koju se predviđalo da će rezultirati s 20-ak novih reaktora, ali te su ambicije propale velikim dijelom zbog Vogtleovih problema i propalog projekta nuklearne elektrane u Južnoj Karolini.

Lideri tehnološke industrije kažu da će sada biti drugačije, a neki su u to uložili svoje osobno bogatstvo. Suosnivač Microsofta Bill Gates uložio je više od milijardu dolara u start-up pod nazivom TerraPower, koji radi na razvoju manjih reaktora u partnerstvu s kompanijom PacifiCorp Warrena Buffetta.

Ideja je da komponente svake jedinice budu dovoljno male da se masovno proizvode na pokretnoj traci, što ih čini jeftinijima. Svaka elektrana mogla bi započeti s jednim ili nekoliko reaktora, a s vremenom bi ih se dodavalo još više.

"Ključ kod nuklearne energije je da morate izgraditi puno toga da bude jeftino", rekao je Rich Powell, čelnik Clean Energy Buyers Associationa, industrijske organizacije koja okuplja velike tehnološke kompanije.

Ali kritičari nuklearne energije su skeptični. Tvrde da sve to može zvučati privlačno, ali ne bavi se dugotrajnim problemima s nuklearnom energijom. Ti problemi uključuju visoku cijenu novih reaktora, kašnjenja u izgradnji i nepostojanje trajnog skladišta za istrošeno nuklearno gorivo.

"Od 1960. godine SAD je pokušao izgraditi 250 energetskih reaktora", rekao je Arnie Gundersen, glavni inženjer u Fairewinds Energy Educationu, neprofitnoj organizaciji koja se protivi nuklearnoj energiji. "Više od polovice je otkazano, a od preostalih reaktora niti jedan nije dovršen na vrijeme i u skladu s proračunom."

Raste potrošnja električne energije

Ipak, mnogi tehnološki i energetski lideri kažu da je nuklearna energija neophodna jer obnovljivi izvori energije poput vjetra, sunca i hidroelektrane nisu dovoljno pouzdani da zadovolje rastuće potrebe za energijom.

Potrošnja električne energije već raste posljednjih godina jer se pojedinci i kompanije okreću vozilima na baterije, toplinskim pumpama i klima-uređajima. Sada podatkovni centri tehnološke industrije ubrzavaju taj rast.

Iako podatkovni centri čine mali postotak globalne potrošnje energije, njihov udio raste i obično su koncentrirani u određenim regijama, poput Sjeverne Virginije, gdje mogu opteretiti lokalne mreže.

Podatkovni centri koriste električnu energiju za rad - i, što je najvažnije, za hlađenje - računalnih poslužitelja. Snaga je toliko ključna za podatkovne centre da industrija govori o veličini zgrade ne na temelju njezine kvadrature, već na temelju količine megavata koju je osigurala od komunalnih usluga.

Potrebno je oko pet do deset kilovata za napajanje jednog poslužitelja u tipičnom podatkovnom centru, ali ako se radi o umjetnoj inteligenciji, računalni čipovi mogu zahtijevati znatno više od 100 kilovata.

Tehnološki giganti povećali su potrošnju do zapanjujućih razina, velikim dijelom kako bi zadovoljili potražnju i potencijal umjetne inteligencije. Pet najvećih tehnoloških kompanija potrošilo je zajedno 59 milijardi dolara na kapitalne troškove samo u zadnjem kvartalu, 63 posto više nego godinu dana ranije. I signalizirali su ulagačima da planiraju nastaviti trošiti.

Amazon je ove godine potrošio 650 milijuna dolara za kupnju kampusa podatkovnog centra koji će se izravno napajati iz postojeće nuklearne elektrane u Pennsylvaniji. Uz ugovor s Three Mile Islandom, Microsoft je pristao kupovati energiju od Helion Energyja, start-upa s područja Seattlea koji želi izgraditi prvu nuklearnu fuzijsku elektranu na svijetu do 2028.