BRAZILSKA Amazonija izgubila je od 1985. godine 52 milijuna hektara prirodnog zemljišta – područje veće od Španjolske, pokazalo je izvješće inicijative MapBiomas objavljeno jučer.

Na razini cijele zemlje, gubitak u protekla četiri desetljeća iznosi 111,7 milijuna hektara – više od tri puta površine Njemačke. Mreža MapBiomas okuplja sveučilišta, nevladine organizacije i tehnološke tvrtke, a analize temelji prvenstveno na satelitskim snimkama.

Do 1985. Brazil je tijekom gotovo pet stoljeća prenamijenio 60 posto zemljišta koje se danas koristi za poljoprivredu, rudarenje, gradove i infrastrukturu. "Preostalih 40 posto te prenamjene dogodilo se u samo četiri desetljeća, od 1985. do 2024.", rekao je koordinator MapBiomasa Tasso Azevedo.

Najintenzivnije krčenje šuma zabilježeno je između 1995. i 2004. No u posljednjem desetljeću taj se trend "ponovno ubrzao zbog degradacije, klimatskih promjena i širenja poljoprivrede", navela je znanstvena koordinatorica MapBiomasa Julia Shimbo.

Prema izvješću, udio prirodnih područja u Brazilu smanjen je s 80 posto u 1985. na 65 posto u 2024.

Povijesna suša u Pantanalu

U Pantanalu – najvećem svjetskom močvarnom području – poplavni ciklusi smanjuju se iz desetljeća u desetljeće, a 2024. zabilježena je najsušnija godina u posljednjih 40 godina. Površina pod vodom prošle godine bila je 73 posto manja od prosjeka između 1985. i 2024., a smanjena vlažnost pogodovala je i razornim požarima.

U Cerradu – vlažnim savanama na jugoistoku Brazila – tijekom četiri desetljeća uništeno je oko 40 milijuna hektara prirodne vegetacije, što je pad od 28 posto.

Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva obećao je da će Brazil do 2030. potpuno ukinuti krčenje šuma. Na 30. konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP30), koja će se u studenom održati u gradu Belému u amazonskoj regiji, raspravljat će se o klimatskim akcijama i suzbijanju krčenja šuma.