Američki obavještajci: Iran bi mogao napasti Washington
NOVI američki obavještajni podaci pokazuju da Iran razrađuje planove za napad takozvanom prljavom bombom ili kemijskim oružjem na visoke dužnosnike administracije Donalda Trumpa u Washingtonu. Američke sigurnosne službe već pripremaju mjere za sprječavanje mogućeg napada, iako još nije jasno ima li Iran sposobnost provesti takvu operaciju niti je li donesena odluka o njezinu izvršenju, piše CNN pozivajući se na sedmero američkih dužnosnika.
Izvori upoznati s obavještajnim podacima navode da je zasad riječ o razrađivanju mogućih opcija, a ne o znakovima neposrednog napada. Međutim, planovi su vrlo konkretni i uključuju određene lokacije i mete, zbog čega su američki dužnosnici posljednjih dana održali nekoliko hitnih sastanaka.
Bijela kuća: Nema vjerodostojne prijetnje
Glasnogovornica Bijele kuće Lauren Bis izjavila je da američke vlasti prate sve potencijalne prijetnje, ali da trenutačno nema vjerodostojnih prijetnji napadom na američkom teritoriju. Unatoč tome, obavještajni podaci izazvali su zabrinutost zbog mogućnosti da Iran sukob sa SAD-om proširi izvan Bliskog istoka.
Iran je pod sve većim pritiskom američkih vojnih napada i gospodarske blokade, za koju visoki američki dužnosnici tvrde da razara iransko gospodarstvo. Prema obavještajnim izvorima, Teheran sada aktivno razmatra napade na američkom teritoriju, iako nema dokaza da ih je odlučio provesti.
"Je li Iran doista rasporedio ljude koji bi mogli izvesti takav napad, predmet je rasprave", rekao je jedan od izvora. Dvojica izvora navode da su američki dužnosnici tijekom proteklog tjedna održali nekoliko sastanaka o mogućim protumjerama. Zbog iranskih prijetnji Tajna služba prošlog je tjedna premjestila ministra financija Scotta Bessenta u vojni smještaj.
Iran možda već ima materijal za bombe u SAD-u
Američke obavještajne službe presrele su iranske komunikacije u kojima se tvrdi da je Iran već sakrio materijal za izradu bombi na američkom teritoriju. Dužnosnici se ne slažu oko vjerodostojnosti tih informacija, ali smatraju da je moguće da su radioaktivni materijali ili kemijske tvari namijenjene napadima već dopremljeni u SAD.
Pojedini sigurnosni dužnosnici pretpostavljaju da bi takav materijal mogao biti skriven u zemlji godinama, možda čak i desetljećima. Iran pritom ne bi nužno morao slati posebno obučene operativce u SAD, nego bi mogao pokušati angažirati osobu koja već živi na američkom teritoriju.
Prema jednom od izvora, iranske sposobnosti za izvođenje takvog napada nisu se bitno promijenile, ali promijenili su se razlozi zbog kojih bi ga Teheran mogao pokušati provesti. Američki dužnosnici smatraju da bi iransko vodstvo, suočeno s prijetnjom opstanku režima, moglo prihvatiti rizik američke odmazde.
Iranska misija pri Ujedinjenim narodima odbacila je optužbe povezane s kemijskim oružjem. "Iran smatra uporabu kemijskog oružja u bilo kojim okolnostima potpuno neprihvatljivom te kategorički odbacuje i nedvosmisleno opovrgava lažne i izmišljene optužbe koje se o tome šire", poručio je glasnogovornik, ne osvrnuvši se izravno na navode o prljavoj bombi.
Što je "prljava bomba"?
"Prljava bomba" nije isto što i nuklearna bomba. Riječ je o konvencionalnoj eksplozivnoj napravi koja sadrži radioaktivni materijal, a cilj joj je eksplozijom raspršiti taj materijal i kontaminirati okolno područje.
Za razliku od nuklearnog oružja, prljava bomba ne izaziva nuklearnu lančanu reakciju. Stručnjaci procjenjuju da bi većina neposrednih žrtava vjerojatno stradala od same eksplozije, a ne od zračenja, iako bi radioaktivna kontaminacija mogla izazvati ozbiljne zdravstvene i gospodarske posljedice.
"Takvo je oružje sredstvo terora, a ne preciznog napada, baš kao i bombaš samoubojica. Može ozbiljno razboljeti ljude i učiniti određena područja nenastanjivima", rekao je jedan od izvora upoznatih s obavještajnim podacima.
Najveći izazov u izradi prljave bombe nije sastavljanje eksplozivne naprave, nego nabava radioaktivnog materijala. Upravo je zato važno utvrditi jesu li tvrdnje o materijalu koji je Iran navodno već sakrio u SAD-u vjerodostojne.
Amerikanci strahuju i od napada na vojnike
Američki dužnosnici prate i zasebne obavještajne podatke prema kojima Iran razmatra uporabu kemijskog oružja protiv američkih vojnika na Bliskom istoku. Dvojica dužnosnika potvrdila su postojanje takvih informacija, a nekoliko ih je upozorilo da američke snage nemaju dovoljno odgovarajuće zaštitne opreme i obuke za takav napad.
Zbog toga se pripremaju dodatne mjere zaštite diplomatskog i obavještajnog osoblja u regiji. One uključuju nabavu potrebne opreme i dodatnu obuku za postupanje u slučaju napada kemijskim oružjem.
Američke vlasti suočene su i s problemom zakonskih ovlasti za nadzor komunikacija stranih državljana. Važna odredba zakona o obavještajnom nadzoru istekla je u lipnju, a postojeća sudska odobrenja vrijede do ožujka 2027. godine.
Glavni državni odvjetnik Todd Blanche, direktor nacionalne obavještajne službe Jay Clayton i direktor CIA-e John Ratcliffe prošlog su tjedna zatražili od Kongresa obnovu zakonskih ovlasti. Upozorili su da bi daljnja odgoda ugrozila živote Amerikanaca i američkih vojnika u inozemstvu.
Pregovori bez rezultata
Nova upozorenja stižu u trenutku kada se SAD i Iran i dalje sukobljavaju oko Hormuškog tjesnaca. Pregovori o završetku američke blokade, ponovnom otvaranju tjesnaca i prekidu neprijateljstava zasad nisu donijeli rezultate.
Trump je prošlog tjedna izjavio da će rat, koji je započeo američkim napadima na Iran u veljači, završiti "prilično brzo". Međutim, izvori upoznati s pregovorima upozoravaju da nijedna strana trenutačno nije spremna na značajnije ustupke.
Jedan regionalni izvor smatra da će sljedećih nekoliko tjedana biti presudno za postizanje sporazuma. Pritom upozorava na mogućnost da iranski tvrdolinijaši ili dijelovi režima koji imaju koristi od rata pokušaju izazvati novi napad kako bi spriječili dogovor.
Američki dužnosnici smatraju da je iransko vodstvo svjesno posljedica koje bi izazvala uporaba prljave bombe ili kemijskog oružja protiv američkih ciljeva. Ipak, upozoravaju da bi procjena o mogućem padu režima mogla promijeniti spremnost Teherana na takav potez.