JEFF BEZOS, Elon Musk, Michael Bloomberg i George Soros uđu u poreznu službu. Nijedan od njih ne plati ni dolara poreza na dohodak. To zvuči kao vic, ali u posljednjih nekoliko godina to je bila istina.

Naime, američki neprofitni istraživački portal ProPublica otkrio je na temelju poreznih izvještaja koje je dobio na uvid da su ovi multimilijarderi u nekoliko od posljednjih desetak godina platili ravno nula dolara poreza na dohodak. 

>>Bezos, Musk, Soroš i drugi milijarderi godinama nisu plaćali porez na prihode?

Velika reportaža ProPublice, koja bi trebala biti samo prva u nizu, odnosi se na najbogatijih 25 Amerikanaca prema evidenciji časopisa Forbes i otkriva načine kojima se služe kako bi izbjegli plaćanje punog poreza.

Bezos nije platio porez na dohodak 2007. i 2011., Musk i Soros 2018.

Tako Bezos, osnivač, suvlasnik i glavni direktor Amazona (pozicija s koje odlazi idući mjesec) te službeno drugi (donedavno prvi) najbogatiji čovjek na svijetu, 2007. i 2011. nije platio ni dolara saveznog poreza na dohodak iako je tada već bio multimilijarder. Bezos trenutno ima bogatstvo od 189.1 milijarde dolara.

Musk, osnivač, suvlasnik i glavni direktor Tesle, trenutno treći najbogatiji na svijetu (152 milijarde dolara), nije platio ni dolara tog poreza 2018. Bloomberg, osnivač, glavni direktor i većinski vlasnik tvrtke Bloomberg L.P., bivši gradonačelnik New Yorka te dvadeseti najbogatiji čovjek na svijetu, odnosno 13. u SAD-u (59 milijardi dolara), također je barem jedne od posljednjih nekoliko godina platio nula dolara ovog poreza, piše ProPublica. 

Soros, investitor i politički angažirani filantrop s bogatstvom od 8.6 milijardi dolara (305. na svijetu), nije platio ni dolara ovog poreza tri godine zaredom - od 2016. do 2018.

Podaci o njihovim poreznim prijavama i onima drugih najbogatijih Amerikanaca ruše temeljni mit američkog poreznog sustava, piše ProPublica: da svatko plaća svoj pošteni dio i da najbogatiji plaćaju najviše. Naprotiv, realna stopa poreza koji na kraju plaćaju, po analizi ovog portala, daleko je niža od one koju plaća prosječno američko kućanstvo, koje zarađuje 70 tisuća dolara godišnje i plaća stopu saveznog poreza od 14%.

Milijarderi se pri izbjegavanju poreza služe strategijom koja naprosto nije dostupna običnim građanima. Naime, njihovo bogatstvo prije svega proizlazi iz vrijednosti dionica i drugih vrijednosnica, nekretnina i druge imovine koju posjeduju, a rast vrijednosti te imovine američki zakoni ne tretiraju kao oporezivi dohodak, bez obzira na to što se time njihovo procijenjeno bogatstvo povećava i za milijarde ili desetke milijardi dolara godišnje. Prihod postaje oporeziv tek kada ovi ultrabogataši prodaju svoje dionice i drugu imovinu.

Milijarderi prijavljuju gubitke koji im se odbijaju od poreza

Štoviše, milijarderi često prijavljuju financijske gubitke uz pomoć kojih, kao i drugim poreznim olakšicama predviđenima po zakonu, smanjuju ili potpuno poništavaju svoj godišnji račun za porez na dohodak. Bivši predsjednik i nekretninski tajkun Donald Trump na sličan je način navodno uspio izbjeći plaćanje saveznog poreza na dohodak u 10 od zadnjih 15 godina, kako je lani otkrio New York Times. 

>>New York Times: Trump nije platio porez na dohodak za 10 od zadnjih 15 godina

Među ostalim, milijarderi izbjegavaju porez i tako što podižu zajmove sa svojom imovinom, poput nekretnina ili dionica, kao jamstvom odnosno kolateralom. Tako sebi priskrbljuju likvidna sredstva bez prodaje imovine, na što bi trebali platiti porez. Banci će ipak platiti manje kamate nego državi poreza na dohodak, a kamate se usto odbijaju od poreza. Što ste bogatiji, veći krediti su vam dostupniji. Dok obični građani kredite uglavnom vide kao nužno zlo, ultrabogataši ih tretiraju kao dodatni izvor prihoda - koji američka porezna služba ne računa kao prihod.

I dok je 25 najbogatijih Amerikanaca od 2014. do 2018. uvećalo svoje bogatstvo za ukupno 401 milijardu dolara, u tih 5 godina platili su ukupno 13.6 milijardi dolara saveznog poreza na dohodak, što znači da je ono što ProPublica zove prava stopa poreza iznosilo samo 3.4% u prosjeku.

S druge strane, Amerikanci koji pripadaju srednjoj ili radničkoj klasi svoja primanja dobivaju iz rada - a ta vrsta prihoda itekako je oporeziva. Zato je prosječno američko kućanstvo srednje klase u istom razdoblju u prosjeku uvećalo svoje bogatstvo za oko 65 tisuća dolara neto, uglavnom zbog rasta vrijednosti svojih domova i u manjoj mjeri mirovinske štednje i druge ušteđevine. U isto vrijeme platili su gotovo jednako toliko saveznog poreza na dohodak - 62 tisuće dolara.

Milijarderi ne moraju sebi isplaćivati plaću, pa ni plaćati porez na nju

Za razliku od njih, milijarderi, poput Bezosa, Muska ili osnivača, direktora i većinskog vlasnika Facebooka Marka Zuckerberga, ne moraju uopće sebi isplaćivati plaću. Stoga je samo na prvi pogled neobično što Bezos prima godišnju plaću od oko 80 tisuća dolara, a Zuckerberg ili suosnivači i suvlasnici Googlea Larry Page i Sergey Brin sebi isplaćuju simboličnu plaću od jednog dolara. 

Ustvari, najbogatijih 25 Amerikanaca sebi je isplatilo ukupno 158 milijuna dolara u plaći od 2014. do 2018. To je samo 1% prihoda koji su prijavili - ostalih 99% dolazi prvenstveno od dividendi i prodaje dionica, obveznica i drugih investicija, na što se plaća daleko manji porez nego na plaću. 

Bogatstvo američkih milijardera samo se još više uvećalo u pandemiji, i to za 1.2 bilijuna dolara od siječnja 2020. do svibnja ove godine, prema Forbesu.

>>Bezos i Musk zaradili su milijarde u pandemiji. Trebaju li sad platiti više poreza?

Warren Buffett plaća pravu stopu poreza od 0.1%

Nitko od američkih milijardera nije uspio toliko minimizirati svoj porez na dohodak kao Warren Buffet, direktor i većinski vlasnik konglomerata Berkshire Hathaway i šesti najbogatiji čovjek na svijetu (108.7 milijardi dolara). Iako mu je bogatstvo od 2014. do 2018. naraslo za 24.3 milijarde dolara, prijavio je samo 125 milijuna dolara prihoda, pa je i platio samo 23.7 milijuna dolara poreza. Prava stopa poreza koji je platio je, dakle, 0.1%.

Ironija je da je upravo Buffet poznat po svom javnom zagovaranju većih poreza za najbogatije Amerikance poput sebe, čime se izdvojio među milijarderima i drugim bogatašima koji se desetljećima izravnim i neizravnim putem bore za plaćanje što manjih poreza. Zamah politici poreznih rezova za najbogatije počeo je s Ronaldom Reaganom 1980., a kulminirao golemim paketom poreznih rezova i olakšica Donalda Trumpa iz 2017. godine, teškim više od bilijun dolara, od čega su najviše koristi imali najbogatiji.

Stoga je posebno odjeknula kolumna koju je Buffett napisao 2011. za New York Times, u kojoj je priznao da on plaća nižu stopu saveznog poreza na dohodak (17.4%) od svih 20 zaposlenika u svom uredu (u prosjeku 36%). 

"Kongres koji je prijateljski nastrojen prema milijarderima mazio je mene i moje prijatelje dovoljno dugo. Vrijeme je da se naša vlada ozbiljno pozabavi zajedničkom žrtvom", napisao je Buffet tada. No njegova prava stopa poreza bila je te godine još niža, kada se usporedi s ukupnim rastom bogatstva - samo 0.2%.

Osim što uglavnom ne prodaje dionice Berkshire Hathawaya, pa ne mora plaćati ni porez na kapitalnu dobit, Buffettov konglomerat ne isplaćuje ni dividende, već ulaže kako bi povećao vrijednost dionica, pa Buffett ne mora plaćati porez ni po toj osnovi. 

"Mislite li da bi bogata osoba trebala plaćati porez bez obzira na sve?"

Bezos je, pak, prema podacima Forbesa, stekao bogatstvo u iznosu od 99 milijardi dolara između 2014. i 2018. Od toga je prijavio samo 4.22 milijarde dolara (dakle ni 5%), na što je platio ukupno 973 milijuna dolara poreza na dohodak. Tako je platio više od 20% na prijavljeni prihod, ali samo 0.98% prave stope poreza.

Investitor i 40. najbogatiji Amerikanac Carl Icahn također nije platio ni dolara saveznog poreza na dohodak 2016. i 2017. godine iako je prijavio 544 milijuna dolara bruto prihoda. Tome je vjerojatno pomogao kredit od 1.2 milijarde dolara koji je podigao kod Bank of America. 

Icahn je odgovorio na upit ProPublice o porezima koje plaća, priznajući da "posuđuje mnogo novca", ali poričući da je razlog izbjegavanje poreza. 

"Postoji razlog što se to naziva porezom na dohodak. Neovisno o tome jeste li siromašna osoba, bogata osoba ili Apple - ako nemate prihoda, ne plaćate porez. Mislite li da bi bogata osoba trebala plaćati porez bez obzira na sve? Mislim da to nije relevantno. Kako mi možete postaviti to pitanje?" odgovorio je na pitanje zašto nije platio ni dolara poreza na dohodak. 

Istina, milijarderi plaćaju porez posredno, kroz svoje tvrtke koje plaćaju porez na dobit. Međutim, kako piše CNN, stopa poreza na dobit od 21% daleko je niža od gornje stope od 37% na dohodak veći od 523 tisuće dolara za pojedince. 

I korporacije izbjegavaju poreze

Nadalje, osim što se korporativni porez drastično smanjio posljednjih desetljeća u SAD-u i drugdje, multinacionalne korporacije itekako imaju načina za izbjegavanje plaćanja svog poreza i obilato ih koriste.

Tech-giganti poput Applea, Googlea i Facebooka, zahvaljujući premještanju svojih formalnih sjedišta, podružnica ili imovine u zemlje s nižim porezima, često plaćaju malo ili ništa poreza na dobit u SAD-u. To je i jedan od glavnih motiva iza globalnog poreznog pakta koji je nedavno dogovoren na sastanku kluba razvijenih država G7, koji predviđa minimalni globalni porez na dobit i plaćanje poreza tamo gdje se ostvaruje promet, a ne gdje je formalno sjedište tvrtke. 

Prema izvještaju Instituta o poreznoj i ekonomskoj politici, čak 55 velikih američkih korporacija je platilo 0 dolara saveznog poreza na dobit prošle godine, uključujući FedEx, HP, Nike i Archer Daniels Midland.

>>Postignut je dogovor stoljeća o globalnom oporezivanju. Što to znači?

Čak ni smrt milijardera i nasljedstvo koje ostavljaju obitelji nije garancija da će tada morati platiti puni porez. Stopa poreza na nasljedstvo u SAD-u iznosi visokih 40% ali mnogi milijarderi ga uspješno izbjegavaju donirajući veliki dio svog bogatstva u vlastite dobrotvorne zaklade. Često preko takvih zaklada mogu prenijeti imovinu na nasljednike bez plaćanja poreza.

Soros se pravda gubicima, Musk ne želi komentirati

Buffett je u odgovoru na upit ovog portala branio svoje porezne prakse, ali i naglasio da "i dalje vjeruje da bi se porezni sustav trebao suštinski promijeniti". Dodao je da je počeo donirati veliki dio svog bogatstva i da planira na kraju donirati 99.5% svog bogatstva u dobrotvorne svrhe, ističući da vjeruje da će "novac biti korisniji društvu ako se daje u dobrotvorne svrhe nego ako ga se (kroz poreze) koristi da bi se blago smanjio stalno rastući američki dug". 

Sorosev glasnogovornik je pak na upit odgovorio ovako: "Između 2016. i 2018. George Soros je imao novčane gubitke od svojih ulaganja, stoga tih godina nije dugovao savezni porez na dohodak. Gospodin Soros već dugo podržava veće poreze za bogate Amerikance."

Bloombergov glasnogovornik odgovorio je da "Mike Bloomberg plaća maksimalnu poreznu stopu na sav savezni, državni, lokalni i međunarodni oporezivi dohodak kako je propisano zakonom", ali i zaprijetio: "Namjeravamo upotrijebiti sva pravna sredstva koja nam stoje na raspolaganju kako bismo utvrdili koji je pojedinac ili vladin entitet dao ovu informaciju i osigurati da za to odgovara."

Bezos je odbio odgovoriti na upit, a Musk je odgovorio samo jednim dijakritičkim znakom: "?"

Bidenova administracija istražuje ilegalno curenje poreznih prijava

Zanimljiva je i reakcija administracije Joea Bidena, koja je u utorak, isti dan kad je ProPublica objavila svoju reportažu, priopćila da istražuje kako je portal točno došao do poreznih informacija američkih milijardera. 

"Neovlašteno otkrivanje povjerljivih vladinih podataka nezakonito je. Stvar je proslijeđena uredu generalnog inspektora, generalnom inspektoru za poreznu upravu, FBI-u i uredu državnog odvjetnika za Okrug Columbia, koji svi imaju neovisna ovlaštenja za istragu", rekla je glasnogovornica ministarstva financija Lily Adams.

Iako je, kako piše i CNN, objavljivanje poreznih podataka pojedinaca tehnički ilegalno, ProPublica tvrdi da javni interes za informiranom raspravom o poreznoj politici opravdava otkrivanje ovih privatnih podataka. 

Buffett prije 10 godina: "U klasnom ratu pobijedila je moja klasa" 

Ovo otkriće dolazi u ključnom trenutku, smatra ProPublica. Ekonomska nejednakost postala je jedno od presudnih pitanja našeg doba, zbog čega Bidenova administracija i želi donijeti najveće povećanje poreza za bogate u posljednjih nekoliko desetljeća. No ovi podaci pokazuju da to povećanje poreza svejedno ne bi imalo utjecaja na one najbogatije. Porezna reforma bi očito morala biti mnogo dublja od povećanja stope poreza na dohodak da bi imala efekta.

"Posljednjih 20 godina vodi se klasni rat i moja klasa je pobijedila", zaključio je Buffett 2011. Ovo otkriće samo potvrđuje koliko je taj zaključak bio točan.