U IDUĆIH tjedan dana birači u Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama izlaze na birališta, a ishod tih dvaju izbora na dva različita kontinenta imat će izravne posljedice za cijeli svijet, ističe BBC u svojoj analizi.

Izraelci biraju novi parlament, dok tjedan dana kasnije Amerikanci glasaju za novi saziv Kongresa. Izbori su povezani i samim biračima: organizacija Republicans Overseas Israel procjenjuje da oko pola milijuna Izraelaca s američkim državljanstvom ima pravo glasa na oba izbora, pri čemu čelnik te skupine Marc Zell navodi da bi njihovi glasovi mogli presuditi u tijesnim utrkama u SAD-u, ponajprije u Michiganu.

Ipak, ključna poveznica dviju zemalja jest njihov zajednički rat protiv Irana. Zračni napadi koji su započeli u veljači uništili su brojne vojne ciljeve i eliminirali dio iranskog vodstva, ali nisu srušili režim u Teheranu. Iran je uzvratio u Perzijskom zaljevu i preuzeo nadzor nad Hormuškim tjesnacem, čime je blokirao prolaz energenata i podigao cijene nafte diljem svijeta.

Hoće li Netanyahu napasti Iran da spasi vlast?

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u kampanji otvoreno najavljuje mogućnost novog napada na Iran, tvrdeći bez predočenih dokaza da raste nuklearna prijetnja Teherana. Time pokušava povratiti ugled čovjeka koji jamči sigurnost, teško narušen nakon Hamasova upada 7. listopada. Donald Trump javno je podržao Netanyahua porukom da obojica trebaju "što prije završiti posao u Iranu", no istovremeno cure informacije da ga je iza zatvorenih vrata ipak kočio jer se boji da bi novi skok cijena goriva pred same izbore naštetio republikancima.

U Izraelu se otvoreno govori da bi Netanyahu mogao napasti Iran odmah nakon zatvaranja birališta, u ulozi tehničkog premijera, kako bi pod izgovorom rata nametnuo vladu nacionalnog jedinstva i tako sačuvao fotelju. Gubitak vlasti za njega nosi golem rizik: suočio bi se sa službenom istragom o propustima prije 7. listopada i nastavkom suđenja za korupciju. Zbog toga je njegov suparnik, bivši načelnik vojnog stožera Gadi Eisenkot, već odbacio ulazak u takvu vladu, upozorivši da se vojni napadi ne smiju koristiti za nečiji politički opstanak.

Nakon izbora za Kongres i sam će Trump imati odriješene ruke ako procijeni da novim napadima može dovršiti sukob. "Nakon izbora on ulazi u fazu stvaranja svoje političke ostavštine. Željet će pokazati snagu i odlučnost na bilo čemu što ga može izvući iz domaćih problema", rekao je za BBC neimenovani zapadni diplomat. Trump je pritom jasno poručio da mu je Netanyahu ključan: "Ako Izrael izabere pogrešnog vođu, a to je svatko osim Bibija, Amerika će taj posao morati odraditi sama, a tome nisam sklon."

Teheran prijeti gađanjem naftovoda i podvodnih kabela

Zbog svega toga vlasti u Teheranu prate američke predizborne ankete jednako pomno kao analitičari u Washingtonu. Iranski dužnosnici prijete da će u slučaju novih napada gađati zračne luke, naftovode, energetska postrojenja, pogone za pitku vodu i podvodne telekomunikacijske kabele, uz američke baze i ratne brodove. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi upozorio je u komentaru za Financial Times da bi novi napadi izložili civile, susjedne države i cjelokupno svjetsko gospodarstvo nepopravljivoj šteti.

Oba su biračka procesa duboko obilježena stanjem ekonomije i rastom troškova života, što se dodatno pogoršalo nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac. U pokušaju da smiri birače uoči glasanja, Trump je ukinuo sankcije na uvoz ruskog dizela i pojačao pritisak na Ukrajinu kako bi iznudio ustupke i prikazao to kao vanjskopolitički uspjeh. Zbog toga raste otpor unutar samih republikanaca; senator Thom Tillis otvoreno je poručio da se cijene goriva spuštaju rješavanjem problema s Iranom, a ne rađenjem usluga Vladimiru Putinu.

Pucanje podrške Izraelu u Washingtonu

Rat s Iranom i operacije u Gazi i na Zapadnoj obali nagrizle su i dugogodišnji politički dogovor u Washingtonu oko pomoći Izraelu. Kandidat ljevice Demokratske stranke za Senat u Michiganu Abdul El-Sayed u kampanji traži prekid slanja oružja: "Saveznik koji uzima vaš novac da bi vas gurao u ratove koje ne biste trebali voditi uopće nije saveznik." Drugi demokratski kandidat za Kongres, Brad Lander, uoči izbora otišao je na Zapadnu obalu pomagati Palestincima u berbi maslina, gdje ga je nakratko zadržala izraelska vojska.

Čak i sam Netanyahu upozorava da bi Izrael ubuduće mogao ostati bez potpune američke zaštite. Izgubi li vlast, završit će i njegovo nepredvidivo savezništvo s Trumpom, koji ga je u istom tjednu hvalio kao velikog ratnika, a tijekom ljeta govorio da je čovjek potpuno poludio. Dođe li u Izraelu nova vlada, a u Washingtonu demokrati osvoje većinu u Kongresu, to bi moglo donijeti rezanje vojne pomoći, iako Trump kao predsjednik zadržava pravo veta i izvršne ovlasti za vođenje rata.

Odluka Izraela i Sjedinjenih Američkih Država da početkom godine zarate s Iranom promijenila je globalnu ekonomiju i međunarodnu politiku, podsjeća BBC. Upravo zato izbori u tim dvjema državama neće odrediti samo imena novih zastupnika nego i sudbinu regije te cijene energenata u ostatku svijeta.