TRUMPOVA administracija zaplijenila je naftni tanker kod obale Venezuele, što predstavlja jedan od najdramatičnijih zaokreta u kampanji vojnog pritiska na venezuelskog čelnika Nicolása Madura. Sam američki predsjednik pohvalio se novinarima kako su se SAD ukrcale na "veliki tanker, vrlo velik, zapravo najveći ikada zaplijenjen", a glavna državna tužiteljica Pam Bondi objavila je i video snimku koja prikazuje američke specijalce kako se helikopterom spuštaju na palubu broda, piše CNN.

Ukrcaj na brod koji plovi pod stranom zastavom neuobičajen je korak i predstavlja proširenje američke operacije koja je već obilježena napadima na više od 20 plovila u Karipskom moru i Tihom oceanu, za koje administracija tvrdi da su prevozili drogu.

Ipak, čini se da akcija američke Obalne straže, uz potporu mornarice i drugih agencija, postavlja manje pravnih i ustavnih pitanja od kontroverzne kampanje protiv krijumčarskih plovila i Trumpovih izravnih prijetnji vojnom akcijom na tlu Venezuele.

Plovilo, tanker imena Skipper, zaplijenjeno je u međunarodnim vodama dok je prevozilo venezuelsku sirovu naftu, potvrdio je visoki američki dužnosnik. Savezni sudac prethodno je izdao nalog za zapljenu zbog navodnih veza s terorističkim skupinama koje podržava Iran.

Iako tanker možda nije izravno povezan s trenutnim sukobom između Trumpa i Madura, njegovo presretanje promatrat će se u kontekstu masovnog gomilanja američkih pomorskih snaga na Karibima, što se čini kao očit pokušaj da se Maduro prisili na odlazak s vlasti ili da se njegovi suradnici uvjere da ga svrgnu.

Ulozi su visoki i za Trumpa i za Venezuelu

Odlazak Madura pozdravili bi milijuni Venezuelanaca nakon mračnih godina pod autoritarnim režimom koji je osiromašio zemlju, nametnuo represiju i natjerao milijune da pobjegnu od siromaštva i progona.

Stoga se kontroverza u Washingtonu oko Trumpovih namjera manje tiče toga je li Madurov odlazak poželjan, a više toga djeluje li američki predsjednik u skladu sa zakonom. Kritičari strahuju da Trump uvlači Ameriku u još jednu dugotrajnu vanjskopolitičku avanturu dok ponovno pokušava demonstrirati neograničenu izvršnu vlast.

Pravna pitanja najoštrija su oko napada na navodne krijumčare droge u kojima je ubijeno 87 ljudi. Administracija tvrdi da je opravdano koristiti vojnu silu protiv narko-terorista koji prijete američkoj nacionalnoj sigurnosti. Međutim, Venezuela se ne smatra glavnom rutom za krijumčarenje fentanila u SAD, a skupine za ljudska prava upozoravaju da napadi na plovila krše pravo na pravičan postupak i predstavljaju ubojstva s državnim odobrenjem.

Ubojstvo preživjelih 

Jedan takav napad od 2. rujna, koji je navodno uključivao i drugi udar kojim su ubijeni preživjeli iz početnog napada, potaknuo je demokrate i aktiviste da optuže administraciju za ratni zločin. Demokrati sada pojačavaju pritisak na ministra obrane Petea Hegsetha da Kongresu preda video snimku napada. Trump je ranije pred kamerama rekao da nema problema s tim, ali je kasnije zanijekao da je to izjavio.

Vijest o zapljeni tankera stigla je u trenutku dok su Trumpovi ciljevi u Venezueli i dalje nejasni. Simbolička težina goleme američke pomorske sile pred obalom zemlje, koja uključuje i najnapredniji američki nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford, znači da bi svako rješenje krize koje ne bi rezultiralo Madurovim svrgavanjem predstavljalo udarac američkoj moći i Trumpovom ugledu.

Istovremeno, Trump je više puta upozorio da bi uskoro mogli započeti napadi na kopnene lokacije za trgovinu drogom. Ipak, u intervjuu za Politico ovog tjedna odbio je govoriti o vojnoj strategiji i nejasno je poručio da želi da se prema venezuelskom narodu postupa dobro i "da ga se poštuje". CNN je u srijedu izvijestio da administracija radi na planovima za situaciju nakon Madurovog pada, dok kritičari povlače paralele s neuspjehom pripreme za promjenu režima u Iraku 2003. godine.

U još jednom potezu koji bi mogao pojačati pritisak na Madurov režim, venezuelska oporbena čelnica María Corina Machado dramatično je napustila skrovište i otputovala u Oslo, gdje je njezina kći ranije u njezino ime preuzela Nobelovu nagradu za mir. Madurova vlada upozorila je da će se smatrati bjeguncem ako napusti zemlju, no njezin izlazak na svjetsku scenu mogao bi Trumpovoj administraciji pružiti nove prilike da istakne njezinu borbu.

Zapljena tankera: Upozorenje Maduru ili uvod u rat?

Zapljena tankera Skipper provedena je na temelju naloga za pretragu povezanog s ranijim prijevozom sankcionirane nafte iz Venezuele i Irana, objavila je državna odvjetnica Pam Bondi. U operaciji su, uz podršku Ministarstva obrane, sudjelovali FBI, Istrage domovinske sigurnosti i Obalna straža.

Ovaj će se potez u regiji zasigurno smatrati implicitnim upozorenjem drugim kapetanima tankera o rizicima poslovanja s Venezuelom, kao i udarcem floti tankera 'u sjeni' koja trguje sankcioniranom naftom za zemlje poput Irana. Venezuela ima jedne od najvećih svjetskih rezervi nafte, a njezina ilegalna prodaja ključan je izvor prihoda za Madurov režim.

"Uvijek se radilo o nafti"

Vlada u Caracasu osudila je zapljenu, tvrdeći da ona razotkriva prave motive Trumpove kampanje. "Nije migracija. Nije trgovina drogom. Nije demokracija. Nisu ljudska prava. Uvijek se radilo o našem prirodnom bogatstvu, našoj nafti, našoj energiji, resursima koji isključivo pripadaju venecuelskom narodu", stoji u priopćenju vlade.

Međutim, Beth Sanner, bivša visoka dužnosnica američke obavještajne službe, izjavila je za CNN da je zapljena venezuelskih naftnih tankera "apsolutno normalna" kao dio napora da se spriječi prijevoz sankcionirane nafte. "U prošlosti su svi željeli zaplijeniti ovakve tankere, ali nismo imali sredstva u regiji da to učinimo", rekla je Sanner.

S druge strane, demokrati na Capitol Hillu izražavaju veliku zabrinutost. Upitana je li SAD sada bliže ratu s Venezuelom, zastupnica Chrissy Houlahan, članica Odbora za oružane snage, rekla je: "Kako bismo uopće mogli ne biti bliže kada spuštamo muškarce i žene iz naše vojske iz helikoptera i spuštamo se na civilne tankere koji plove pod zastavom druge nacije? To je definitivno eskalacija; nema drugog načina da se to kaže." Dodala je da je Trump ustavno obvezan tražiti odobrenje Kongresa ako mu je cilj promjena režima vojnom silom.

Osobni hirovi ispred logike

Kao i u mnogim drugim situacijama tijekom Trumpova drugog mandata, malo je transparentnosti o predsjednikovim ciljevima, koji često ovise o njegovim osobnim hirovima. Trump cijeni nepredvidivost i nije pokušao objasniti Amerikancima zašto je toliko vojske raspoređeno pred obalom Venezuele niti što bi se time trebalo postići.

Uspije li svrgnuti Madura i uspostaviti demokraciju u Venezueli, Trump bi mogao ostvariti veliku političku pobjedu i ojačati svoj cilj projiciranja američke moći na Zapadnoj hemisferi. No, povijest pokazuje da su diktatorski režimi često otporniji nego što se čini. Venecuelska vlada uspoređuje se s višeslojnom kriminalnom organizacijom u kojoj ključni članovi imaju ogroman financijski interes za održavanje vlasti.

Zapljenom tankera pritisak na Madura podignut je na novu razinu. Istovremeno, taj je potez odveo Trumpa korak dalje putem koji sve više nalikuje nezaustavljivom putu prema sukobu u koji ulaže ogroman osobni kredibilitet.