ADMINISTRACIJA američkog predsjednika Donalda Trumpa najavila je golemu prodaju oružja Tajvanu vrijednu oko 11 milijardi dolara, koja uključuje napredne raketne sustave, samohodne haubice i razne projektile. Ovaj paket, koji još treba odobriti američki Kongres, predstavlja drugu prodaju oružja Tajvanu otkako se Trump vratio u Bijelu kuću u siječnju ove godine, piše BBC.

Zahvala iz Taipeija, osuda iz Pekinga

Tajvansko ministarstvo obrane u četvrtak je zahvalilo Sjedinjenim Državama, navodeći kako će sporazum pomoći otoku u "brzoj izgradnji snažnih sposobnosti odvraćanja". S druge strane, Kina, koja samoupravni Tajvan smatra svojim odmetnutim teritorijem, neprestano pojačava vojni pritisak na otok vježbama i redovitim upadima u njegove vode i zračni prostor.

Iako se Peking još nije oglasio o najnovijem paketu, kinesko ministarstvo vanjskih poslova prošlog je mjeseca upozorilo da je prethodni sporazum - prodaja borbenih zrakoplova i dijelova vrijedna 330 milijuna dolara u studenom - "ozbiljno narušio" kineski suverenitet i sigurnost.

Delikatna američka diplomacija

SAD održava formalne diplomatske odnose s Pekingom, a ne s Taipeijem, i desetljećima vodi politiku delikatne ravnoteže. Unatoč tome, Washington ostaje najmoćniji saveznik Tajvana i njegov najveći dobavljač oružja.

Američki State Department priopćio je kako ovaj sporazum služi interesima Washingtona "podržavajući Taipeijeve kontinuirane napore za modernizaciju svojih oružanih snaga i održavanje vjerodostojne obrambene sposobnosti".

Rekordan paket naoružanja

Prema podacima Američke agencije za obrambenu sigurnosnu suradnju, najnoviji paket uključuje Visokomobilne topničke raketne sustave (HIMARS) vrijedne 4 milijarde dolara i samohodne haubice u istoj vrijednosti. Veličina ove prodaje, ako bude odobrena, daleko nadmašuje ukupnu vrijednost od 8,38 milijardi dolara kroz 19 zasebnih prodaja tijekom cijele prethodne administracije Joea Bidena.

Tijekom svog prvog mandata, Trump je odobrio prodaju oružja Tajvanu u ukupnoj vrijednosti od 18,3 milijarde dolara, pri čemu je najveći pojedinačni paket iznosio 8 milijardi dolara.

Rastuće napetosti u regiji

Peking već dugo najavljuje "ponovno ujedinjenje" s Tajvanom, ne isključujući pritom ni upotrebu sile. Tu prijetnju Tajvan shvaća sve ozbiljnije, planirajući povećati izdatke za obranu na više od 3% BDP-a sljedeće godine, s ciljem dosezanja 5% do 2030. godine.

U listopadu je predsjednik Lai Ching-te najavio izgradnju kupolastog sustava protuzračne obrane za zaštitu od "neprijateljskih prijetnji", ne spominjući izravno Kinu. Kina je postala sve odlučnija u regiji, što je vidljivo i iz napetosti s Japanom.

U lipnju je Tokio prosvjedovao zbog pomorske vježbe kineskih nosača zrakoplova u Tihom oceanu, a nedavno su se dvije zemlje sporile oko izjave japanskog premijera o mogućem raspoređivanju snaga ako Kina napadne Tajvan. Tenzije su eskalirale ovog mjeseca sukobom brodova u blizini spornih otoka i incidentom u kojem su kineski borbeni zrakoplovi zaključali radar na japanske letjelice.