Amerika postala "demokracija s greškom", potvrđuje Economist - ali Trump je posljedica, ne uzrok

Amerika postala "demokracija s greškom", potvrđuje Economist - ali Trump je posljedica, ne uzrok

Foto: FAH

USRED sve izraženijeg zabrinutosti da bi Donald Trump mogao okončati liberalnu demokraciju u Americi udarom na građanska prava, pravnu zaštitu i medijsku slobodu, godišnji izvještaj Economist Intelligence Unit kao da potvrđuje ove strahove.

Naime, na Indeksu demokracije za 2016. SAD su prvi put izgubile status "pune demokracije" (eng. full democracy) i degradirane na status "manjkave demokracije" ili demokracije "s greškom" (eng. flawed democracy)".

Broj punih demokracija u svijetu pao na samo 19

Tako je u ovom devetom godišnjem Indeksu demokracije Economista broj punih demokracija u svijetu pao sa 20 na 19. Amerika je sad rangirana na 21. mjestu, iza Japana i izjednačena s Italijom.

Primarni razlog za ovu degradaciju je gubitak javnog povjerenja u političke institucije. No budući da je ovo indeks za 2016. godinu, logično je da Trumpova izborna pobjeda nije jedini faktor u ovom zabrinjavajućem trendu.

"SAD su se ljuljale na rubu toga da postanu manjkava demokracija već godinama", navodi se u izvještaju Economista. Bez obzira na ishod predsjedničkih izbora u studenom, Ameriku je čekala degradacija. Rastuće nepovjerenje dovelo je do "krize legitimiteta" i sve većih poteškoća pri održavanju predstavničke demokracije u trenutnom stanju.

Američka demokracija opada još od šezdesetih, Trumpova pobjeda je kulminacija

Opadanje američke demokracije ima svoj početak još u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, s borbom za građanska prava (primarno crnaca), atentatima na Martina Luthera Kinga te Johna i Roberta Kennedya i skandalom "Watergate" Richarda Nixona.

U ovom i prošlom desetljeću ratovi u Iraku, Afganistanu i drugim zemljama, financijska kriza i sve češća paraliza političkog sustava u Washingtonu ubrzala je taj trend. Trump je predstavljao njegovu kulminaciju:

"Crpeći iz duboke struje nezadovoljstva s funkcioniranjem demokracije, Trump se okoristio slabim pouzdanjem američkih glasača u njihovu vladu, izabrane predstavnike i političke stranke, ali on nije odgovoran za problem koji se dugo razvijao", zaključuje se u izvještaju.

Iako je pad javnog povjerenja doprinio i Brexitu te rastu populističkih stranaka diljem svijeta, rezultat Velike Britanije se, za razliku od Amerike, popravio 2016. Referendum o Brexitu, koji je imao snažan odaziv glasača, poboljšao je britanski rezultat za političku participaciju.

Norveška na prvom mjestu, Sjeverna Koreja na zadnjem

Demokracija je prema mjerenju Economista unazađena u čak 72 zemlje prošle godine, dok je unaprijeđena u samo 38 zemalja. 2.6 milijardi ljudi živi pod autoritarnom vladavinom.

Na prvom mjestu Indeksa demokracije je tako Norveška, koju slijede Island, Švedska, Novi Zeland I Danska. Posljednja tri mjesta od 167 obuhvaćenih zemalja zauzimaju Sirija, Čad i Sjeverna Koreja.

"Demokracija je u nevolji na Zapadu, u zrelim demokracijama zapadne Europe i u SAD-u, koje više nisu očiti svjetionici za one koji teže demokraciji u nedemokratskom svijetu", upozorava Economist.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara