U SREDIŠTU svakog budućeg mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije neizbježno će se naći neka vrsta sigurnosnog jamstva, osmišljenog da odvrati Moskvu od ponovnog napada.

Ta ključna tema ponovno je otvorena na današnjem sastanku s europskim čelnicima i šefom NATO-a. Iako su Sjedinjene Države dosad bile nesklone preuzimanju izravnih obveza, prepuštajući ih Velikoj Britaniji i Francuskoj, komentari iz Bijele kuće sada signaliziraju da je Washington možda spreman pomoći, piše dopisnik BBC-jev za sigurnost Frank Gardner.

Kopnene snage

Ova se opcija smatra najmanje vjerojatnom. Predsjednik Donald Trump ovaj rat vidi prvenstveno kao europski problem, tvrdeći da se "nikada ne bi dogodilo da je on bio na vlasti". Slanje američkih kopnenih snaga, čak i u mirovnoj ulozi, u sukob koji mu je izrazito odbojan, zahtijevalo bi potpuni politički zaokret.

Zračne i pomorske patrole

Ovaj scenarij je nešto izgledniji. Američko ratno zrakoplovstvo već sada provodi nadzorne letove iznad Crnog mora i drugih područja kako bi pratilo razvoj rata. Međutim, postoji golema razlika između nekonfrontacijskih izviđačkih misija i patrola koje bi bile spremne ući u izravan oružani sukob s nuklearnom silom kao što je Rusija.

Obavještajna potpora

Američki obavještajni podaci, prikupljeni satelitskim i zračnim putem, pokazali su se ključnima u pomoći Ukrajini da zaustavi napredovanje ruskih invazijskih snaga. U slučaju postizanja mirovnog sporazuma koji bi prihvatile sve strane, ovo je područje u kojem bi Sjedinjene Države gotovo sigurno bile voljne nastaviti pružati pomoć.

Logistička podrška

Kakav god oblik na kraju poprimile britansko-francuske "snage za uvjeravanje" u sklopu mirovnog sporazuma, trebat će im opsežna logistička podrška. Iako je Trumpova administracija najavila namjeru smanjenja američke vojne prisutnosti u Europi, pružanje nesmrtonosne pomoći poput logistike područje je u kojem bi Washington vjerojatno bio spreman sudjelovati.