Bez trajnog diplomatskog sporazuma – i uz tenzije u Hormuškom tjesnacu koje su i dalje iznimno visoke – vrlo je vjerojatno da ćemo svjedočiti kontinuiranom kršenju primirja, smatra Danny Citrinowicz, bivši voditelj odjela za Iran u izraelskoj vojnoj obavještajnoj službi.

Citrinowicz, koji danas radi kao vanjski suradnik u američkom think tanku Atlantskom vijeću, ističe kako se trenutno čini da ni SAD ni Iran ne žele povratak otvorenom ratu. Međutim, upozorava da obje strane riskiraju upadanje u "krizu koju u početku nitko nije planirao" ako se ovi sukobi i pogrešne procjene na terenu nastave.

"Drugim riječima, najveća opasnost u ovom trenutku možda nije svjesna i namjerna odluka o pokretanju rata, nego postupna, puzajuća eskalacija izazvana stalnim incidentima u sve nestabilnijem i eksplozivnijem okruženju", navodi Citrinowicz.

Rat koji su SAD i Izrael pokrenuli 28. veljače odnio je tisuće života, uglavnom u Iranu i Libanonu, te izazvao globalne gospodarske poteškoće rastom cijena energije zbog iranskog faktičkog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da mu je ključni cilj u ratu spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje koristeći visoko obogaćeni uranij. Teheran uporno poriče da ima takve planove.

Trump je pod pritiskom da ponovno otvori Hormuški tjesnac i snizi cijene goriva u SAD-u uoči kongresnih izbora u studenome, dok birači pokazuju sve veće nezadovoljstvo rastom cijena. Istodobno se suočava s mogućim protivljenjem “jastrebova” prema Iranu unutar vlastite stranke zbog eventualnih ustupaka Teheranu.

Dvije strane i dalje su u sporu oko više pitanja, poput zahtjeva Teherana za ukidanjem sankcija i oslobađanjem desetaka milijardi dolara prihoda od iranske nafte zamrznutih u inozemnim bankama.

Rat Izraela u Libanonu protiv milicije Hezbolah, koju podupire Iran, dodatna je velika prepreka. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je jučer da je naredio trupama da napreduju dublje u Libanon u borbi protiv Hezbolaha.

Američki šef diplomacije Marco Rubio razgovarao je s libanonskim predsjednikom Josephom Aounom i Netanyahuom o diplomatskim pregovorima između Izraela i Libanona te je predložio plan za “postupnu deeskalaciju”, rekao je američki dužnosnik.

Najnovija razmjena vojnih udara između SAD-a i Irana ogolila je svu krhkost trenutačnog primirja, koje se opetovano krši čak i dok američki i iranski dužnosnici iza kulisa pokušavaju pregovarati o njegovu produljenju.

Iran i dalje drži u šahu strateški ključan Hormuški tjesnac, što ozbiljno remeti globalnu opskrbu energentima budući da je kroz ovaj uski prolaz u Perzijskom zaljevu nekada prolazila čak petina ukupne svjetske nafte i prirodnog plina. S druge strane, SAD nastavlja provoditi vlastitu pomorsku blokadu tjesnaca, koristeći je kao polugu pritiska na Teheran kako bi ga prisilio na postizanje konačnog sporazuma.

Obje strane javno inzistiraju na tome da se pregovori nastavljaju, a glavna točka prijepora i dalje su iranske zalihe visoko obogaćenog uranija. Donald Trump se u petak sastao sa svojim savjetnicima, no još uvijek nije donio odluku hoće li krenuti u realizaciju dogovora o produljenju primirja i deblokadi tjesnaca. Iz Irana poručuju kako sporazum još uvijek nije finaliziran.

Iako se tek mali broj brodova uspijeva izvući iz tjesnaca, pritisak na globalno tržište energenata ne popušta. Što je još gore, blokada je teško pogodila i opskrbu kemijskim gnojivima, zbog čega raste strah od masovne nestašice hrane u svijetu, s obzirom na to da regija Perzijskog zaljeva proizvodi čak 30 posto kemijskih gnojiva kojima se trguje na globalnoj razini.

Njemački ministar pozvao je Izrael da zaštiti civile u Libanonu i deeskalira sukob s Hezbolahom, unatoč izraelskim sigurnosnim interesima.

>> Opširnije

Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) objavila je da je gađala zračnu bazu koju američke snage koriste za pokretanje napada na otok Sirik u južnom Iranu, prenose iranski mediji.

Otok Sirik smješten je u strateški važnom Hormuškom tjesnacu. Prema tvrdnjama IRGC-a, Sjedinjene Američke Države su prije toga izvele napad čija je meta bio telekomunikacijski toranj na tom otoku.

Prema neslužbenim informacijama, sirene u Kuvajtu oglasile su se nakon što je Iran balističkim projektilima napao američke snage u Kuvajtu. 

Kuvajtska vojska službeno je potvrdila da njezini sustavi protuzračne obrane aktivno presreću raketne napade i udare bespilotnih letjelica.

"Glavni stožer vojske obavještava javnost da su svi zvukovi eksplozija koji se čuju rezultat djelovanja sustava protuzračne obrane i presretanja neprijateljskih napada", stoji u službenom priopćenju.

Državna novinska agencija Kuna izvijestila je da u ovim trenucima sirene za zračnu uzbunu odjekuju diljem ove zaljevske države.

Ovi američki zračni udari označavaju treće ozbiljno kršenje primirja između Irana i SAD-a otkako je ono dogovoreno početkom travnja. U prethodna dva navrata i Teheran i Washington su nastojali umanjiti značaj međusobnih vojnih udara, što je omogućilo da dogovoreno primirje formalno opstane na snazi.

Najnovija vojna eskalacija događa se u trenucima intenzivnih, ali očito neuspješnih diplomatskih napora između Trumpove administracije i iranskog vodstva.

Dvije su strane proteklih tjedana pokušavale osigurati trajni prekid vatre i postignuti dogovor o potpunom povratku i sigurnom prolasku trgovačkih brodova kroz Hormuški tjesnac, no najnoviji sukobi na terenu ozbiljno dovode u pitanje nastavak bilo kakvih pregovora.