UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenskij više od stotinu dana izvještava o tijeku rata gotovo svakodnevno, kao i njegovi suradnici. Američki Pentagon također redovito održava brifinge o situaciji u Ukrajini, baš kao što to radi i rusko ministarstvo obrane. Britansko ministarstvo obrane također svakodnevno objavljuje izvještaje.

Informacija s bojišta ne manjka, iako su često teško provjerljive i međusobno proturječne, kad usporedimo one s jedne i s druge strane. Naravno, tu su i snimke koje objavljuju ne samo ruska i ukrajinska vojska, reportaže stranih novinara i niz vojnih blogera i analitičara koji redovito prate i komentiraju ratna zbivanja. 

No, unatoč protoku svih ovih vijesti u javnost, američke obavještajne agencije imaju manje informacija nego što bi željele o ukrajinskim operacijama. Zapravo, imaju daleko bolju sliku o ruskoj vojsci, njezinim planiranim operacijama te njezinim uspjesima i neuspjesima nego o ukrajinskim. Tako barem tvrde aktualni i bivši američki dužnosnici za New York Times.

I druge vlade, dakako, često kriju informacije od javnosti zbog nacionalne i operativne sigurnosti. Ali ovaj nedostatak informacija mogao bi otežati administraciji Joea Bidena odlučivanje kako da usmjeri vojnu pomoć Ukrajini vrijednu milijarde dolara.

Amerika ne zna točne ukrajinske gubitke u ljudstvu i opremi

Američki dužnosnici rekli su novinarima New York Timesa da im ukrajinska vlada nije dala puno povjerljivih brifinga ili pojedinosti o svojim operativnim planovima, a ukrajinski dužnosnici i sami su priznali da Amerikancima ne govore sve.

Naravno, američka obavještajna zajednica prikuplja informacije o gotovo svakoj zemlji na svijetu, pa tako i o Ukrajini. Ali američke špijunske agencije se, logično, u prikupljanju podataka koncentriraju na neprijateljske države poput Rusije, koja im je u fokusu još iz vremena Sovjetskog Saveza, a ne na prijateljske, poput Ukrajine. Sad imaju određene slijepe pjege kad je Ukrajina u pitanju.

"Koliko mi zapravo znamo o tome kako je u Ukrajini? Možete li pronaći osobu koja će vam s povjerenjem reći koliko je Ukrajina izgubila vojnika, koliko je Ukrajina izgubila opreme?" sročila je glavni problem Beth Sanner, bivša visoka obavještajna dužnosnica. 

Unatoč tome, Bidenova administracija je nakon dužeg oklijevanja pristala poslati Ukrajini moderno teško naoružanje, poput haubica M777 koje su poslane u zemlju još prošlog mjeseca ili visoko mobilnih višecijevnih raketnih sustava HIMARS, čije je slanje Washington najavio početkom lipnja, ali za koje ukrajinski vojnici prvo trebaju dovršiti obuku. 

Ukrajina i dalje čeka i moli da joj se pošalje još teškog naoružanja većeg dometa koje bi joj pomoglo parirati ruskim snagama koje još uvijek imaju dramatičnu prednost po pitanju topništva i raketnih sustava, o zračnim snagama da ne govorimo. 

"Imamo dovoljno ostalog oružja. No nemamo dovoljno onog koje stvarno može pogoditi udaljene ruske mete, koje nam je potrebno kako bismo parirali ruskoj vojnoj opremi", rekao je Zelenskij novinarima danas.

Ukrajina: Ostajemo bez streljiva, ovisimo o NATO-ovim granatama

>> Ukrajina traži od Zapada više teške artiljerije. Žele 1000 haubica, 500 tenkova...

Njegov savjetnik Mihajlo Podoljak iznio je jučer pozamašan popis oružja, daleko veći od onoga što je Zapad dosad poslao, uz komentar: "Bit ću izravan: kako bismo okončali rat i izbacili ruske snage iz Ukrajine, trebamo sljedeće teško oružje."

Na popisu je 300 raketnih bacača, 500 tenkova, 2000 oklopnih vozila i 1000 haubica, što bi predstavljalo značajan dio arsenala SAD-a i drugih najvećih NATO-ovih saveznica, zbog čega neki analitičari smatraju da je ovaj popis više sredstvo pregovaranja. 

Zamjenik načelnika ukrajinske vojne obavještajne službe Vadim Skibickij upozorio je također da "Ukrajina ima jedan komad topništva na 10 do 15 ruskih" te da su "gotovo potrošili" svo topničko streljivo koje su imali prije rata, pa sad ovise o NATO-ovim granatama. 

Za to vrijeme obje strane trpe goleme gubitke u istočnoj regiji Donbasu, ali ruska strana tamo ipak napreduje već tjednima na određenim pravcima i vrlo brzo bi mogla do kraja osvojiti grad Severodonjeck u Luhanskoj oblasti. Nakon njega će moći nastaviti do susjednog Lisičanska, s druge strane rijeke Sjeverni Donjec, iako će tu operaciju poprilično otežati činjenica da su sami uništili sva tri mosta koja povezuju ova dva grada blizanca.

>> Rusi uništili zadnji izlaz iz Severodonjecka: "Ovo bi mogao postati novi Mariupolj"

Dužnosnici Pentagona kažu da imaju robustan proces za slanje oružja koji počinje zahtjevom Ukrajinaca i uključuje procjenu SAD-a o tome kakvu opremu Ukrajina zaista treba i koliko brzo njeni vojnici mogu savladati njeno korištenje.

Neke zapadne agencije smatraju da će Ukrajini biti teško, ako ne i nemoguće, vratiti teritorij koji je Rusija zauzela otkako je pokrenula invaziju 24. veljače, ali američke obavještajne agencije su optimističnije oko toga, kažu američki dužnosnici za NY Times. Ipak, pukotine u obrani Ukrajine sve su očitije, a određena pitanja o stanju ukrajinskih snaga i strategiji u bici za Donbas i dalje su nepoznanica za SAD.

 "Imamo više uvida s ruske strane nego s ukrajinske strane"

Avril D. Haines, ravnateljica nacionalne obavještajne zajednice, izjavila je na saslušanju u Senatu prošlog mjeseca da je "vrlo teško reći" koliko dodatne pomoći Ukrajina može apsorbirati.

 "Imamo, zapravo, više uvida, vjerojatno, s ruske strane nego s ukrajinske strane", dodala je Haines znakovito.

Trenutno je vjerojatno ključno pitanje ukrajinske strategije u Donbasu jer se, pogotovo u ostatku Luhanske oblasti, suočava s kritičnim izborom: povući svoje snage ili riskirati da ih Rusija opkoli u takozvanom "kotlu".

Posljednjih dana Ukrajina je ipak dala više informacija, prije svega o gubicima - do 100 na dan, prema Zelenskom, a potom i do 200, prema Podoljaku. S druge strane, prošli tjedan je iznio i procjenu ruskih gubitaka od "300 života dnevno". No kako je u ponedjeljak priznao, ljudska cijena bitke za Donbas "jednostavno je zastrašujuća".

"I svakodnevno skrećemo pozornost našim partnerima na činjenicu da će samo dovoljan broj modernog topništva za Ukrajinu osigurati našu prednost i konačno kraj ruske torture nad ukrajinskim Donbasom", dodao je.

Ovakva veća otvorenost Kijeva o težini situacije u Donbasu mogla bi biti priprema za težak razgovor o navedenom strateškom izboru koji treba donijeti, misle neki analitičari.

"Vjerojatno se raspravlja o tome treba li povući sve obrambene snage koje bi mogle biti zarobljene ako ostanu. Ako dođe do namjernog povlačenja, Zelenskij će to morati objasniti na neki način koji neće uvrijediti ukrajinske branitelje. Morat će ispričati nekakvu priču ukrajinskom narodu ako ipak odluči povući te trupe, a objašnjenje kolike bi gubitke mogli pretrpjeti ako ostanu je logičan način za to", komentirao je Stephen Biddle, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Columbia, za NY Times.

>>Kako su zapadni špijuni preokrenuli rat u Ukrajini

Kijev ne želi dijeliti informacije koje upućuju na slabost

SAD redovito dostavlja Ukrajini obavještajna izvješća, gotovo u stvarnom vremenu, o lokaciji ruskih snaga, što Ukrajinci koriste za planiranje operacija i napada te jačanje svoje obrane. Upravo je NY Times objavio da su ti podaci pomogli i pri ubijanju niza ruskih generala, no Pentagon je to demantirao, tvrdeći da "ne pružaju obavještajne podatke s namjerom ubijanja ruskih generala".

S druge strane, čak ni američki načelnik združenog stožera Mark Milley ni ministar obrane Lloyd Austin u razgovorima s ukrajinskim kolegama ne dobivaju detalje o njihovim operativnim planovima, samo strateške ciljeve. 

Ukrajina želi održati dojam snage, kako u javnosti tako i među svojim bliskim partnerima, objašnjavaju američki dužnosnici. Kijev zato ne želi dijeliti informacije koje bi mogle upućivati ​​da odlučnost Ukrajine slabi ili da možda neće pobijediti, a pogotovo ne one koje bi mogle odvratiti zapadne zemlje od slanja dodatnog oružja. Osim toga, informiranje drugih zemalja o njihovim planovima i operativnoj situaciji moglo bi otkriti slabosti koje bi Moskva mogla iskoristiti ako sazna za njih.

"Nisam siguran da je u interesu američke ili ukrajinske javnosti da Ukrajinci budu otvoreni o svojim gubicima ako rezultat bude jačanje ruskih ratnih napora. Ali to znači da zapravo ne znamo obje strane priče", zaključuje Biddle. 

Američka Obrambena obavještajna agencija, na primjer, procjenjuje da je broj ukrajinskih vojnika poginulih u akciji ustvari sličan onom u Rusiji, ali pritom ima daleko nižu razinu povjerenja u svoju procjenu ukrajinskih gubitaka nego u procjenu ruskih. Drugim riječima, puno je nesigurnija oko ukrajinskih gubitaka. 

Slika koju su američki dužnosnici predstavili o ratu u kojem nijedna strana ne postiže odlučujući napredak čini se točnom, dodao je Biddle, ali informacije o ukrajinskim žrtvama, gubicima opreme i moralu i dalje su nepotpune. A to bi moglo dovesti do krivih obavještajnih procjena o ishodu rata.