VISOKI američki dužnosnik danas je otkrio nove detalje o podzemnoj nuklearnoj eksploziji koju je Kina navodno izvela u lipnju 2020. godine, a za koju druge organizacije naglašavaju da se ne može sa sigurnošću potvrditi.

Pomoćnik državnog tajnika Christopher Yeaw na skupu u institutu Hudson u Washingtonu rekao je da je udaljena seizmička stanica u Kazahstanu 22. lipnja 2020. zabilježila "eksploziju" magnitude 2,75, lociranu na poligonu Lop Nor u zapadnoj Kini udaljenom 720 kilometara.

"Od tada sam analizirao dodatne podatke. Vrlo je mala vjerojatnost da je riječ o bilo čemu drugom osim o eksploziji, i to jednokratnoj", rekao je Yeaw, naglašavajući kako podaci ne ukazuju na eksplozije u rudarstvu.

"Podaci također nipošto ne odgovaraju potresu", ustvrdio je taj bivši obavještajni analitičar i obrambeni dužnosnik s doktoratom iz nuklearnog inženjerstva. "To je upravo ono što se očekuje od nuklearnog testiranja."

Organizacija Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBTO), zadužena za otkrivanje nuklearnih eksplozija, priopćila je kako nema dovoljno podataka da bi se Yeawove tvrdnje mogle potvrditi sa sigurnošću.

Peking odbacuje optužbe kao "političku manipulaciju"

Glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu rekao je da su optužbe o nuklearnom pokusu "potpuno neutemeljene" te da predstavljaju pokušaj "izmišljanja izlika za nastavak" američkih nuklearnih testiranja.

"Riječ je o političkoj manipulaciji usmjerenoj na postizanje nuklearne hegemonije i izbjegavanje vlastitih odgovornosti u nuklearnom razoružanju", poručio je Liu Pengyu u priopćenju poslanom e-poštom.

Liu je dodao kako Kina poziva SAD da potvrdi predanost pet nuklearnih sila suzdržavanju od nuklearnih pokusa, podrži globalni konsenzus protiv takvih testiranja i poduzme konkretne korake prema očuvanju međunarodnog režima razoružanja i neširenja nuklearnog oružja.

Američki predsjednik Trump vrši pritisak na Kinu da se pridruži SAD-u i Rusiji u pregovorima o sporazumu koji bi zamijenio Novi START, posljednji američko-ruski ugovor o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja koji je istekao 5. veljače. Kraj tog ugovora potaknuo je zabrinutost da je svijet na pragu ubrzane utrke u nuklearnom naoružanju.

Kina negira testiranja

Kina, koja je potpisala, ali ne i ratificirala međunarodni ugovor o zabrani nuklearnih pokusa iz 1996., demantirala je da provodi podzemne nuklearne eksplozije nakon što je ranije ovog mjeseca SAD prvi put iznio te optužbe na međunarodnoj konferenciji. Posljednji službeni podzemni test Kina je provela 1996. godine.

Seizmička stanica PS23 u Kazahstanu dio je globalnog sustava praćenja kojim upravlja CTBTO, organizacija sa sjedištem u Beču. Njezin izvršni tajnik Robert Floyd izjavio je da je stanica PS23 22. lipnja 2020. godine zabilježila "dva vrlo mala seizmička događaja" u razmaku od 12 sekundi.

Sustav praćenja CTBTO-a može otkriti događaje koji odgovaraju nuklearnim eksplozijama snage 500 tona TNT-a ili više.

"Ova dva događaja bila su daleko ispod te razine. Stoga, samo na temelju ovih podataka, nije moguće sa sigurnošću procijeniti njihov uzrok", kazao je Floyd.

Yeaw tvrdi da je Kina pokušala prikriti test koristeći metodu pri kojoj se eksplozija aktivira unutar velike podzemne komore kako bi se smanjila magnituda udarnih valova kroz okolne stijene.

Kao i Kina, i SAD je potpisao, ali nije ratificirao zabranu testiranja. Prema međunarodnom pravu, obje zemlje dužne su se pridržavati pakta. SAD je posljednji podzemni nuklearni pokus izveo 1992. godine, a otad se oslanja na nekoliko milijardi dolara vrijedan program koji koristi napredne alate i superračunalne simulacije za provjeru ispravnosti nuklearnih glava.

Kina je odbila Trumpov poziv na pregovore o trilateralnom sporazumu, tvrdeći da je njezin strateški nuklearni arsenal zanemariv u usporedbi s onima Washingtona i Moskve. Pentagon, međutim, navodi da Kina već posjeduje više od 600 operativnih nuklearnih glava te da provodi veliko širenje svojih strateških snaga, uz projekciju da će do 2030. godine raspolagati s više od tisuću bojnih glava.