Amerikanci sutra glasaju. Ovi će izbori odlučiti sudbinu Donalda Trumpa

Amerikanci sutra glasaju. Ovi će izbori odlučiti sudbinu Donalda Trumpa
Foto: EPA

DVIJE godine nakon što su američki glasači izabrali Donalda Trumpa za predsjednika, ponovno izlaze na tzv. izbore u sredini mandata (eng. midterm).

Iako na ovim izborima glasaju o zastupnicima u Kongresu, guvernerima saveznih država i gradonačelnicima, a ne o predsjedniku, njegova budućnost u mnogočemu ovisi o njihovim rezultatima.

>> Trump će nakon izbora u utorak vjerojatno izgubiti većinu u Kongresu

>> Tko je jači, Trump ili Obama?

Za Trumpa je stoga presudno hoće li republikanci uspjeti zadržati većinu koju imaju u oba doma Kongresa - Zastupničkom domu i Senatu - ili će demokrati preuzeti većinu u njemu. A ankete im itekako idu u prilog - posljednja CNN- ova anketa na nacionalnom nivou (kao da je cijeli SAD jedna izborna jedinica) daje demokratima 55 %, a republikancima samo 42 % glasova.

Dakle, izbori u utorak imaju vrlo visoke uloge u zemlji koja je već duboko polarizirana oko Trumpa i njegove politike prema imigraciji, pravima manjina i žena, desničarskim ekstremistima, medijima, međunarodnim saveznicima, zaštiti okoliša, porezima, zdravstvu i drugim užarenim temama. 

S jedne strane u prilog mu svakako idu više nego dobri ekonomski rezultati, od nezaposlenosti i rasta BDP-a nadalje. S druge strane, američki predsjednik, koji se u kampanju uključio vrlo aktivno, držeći desetke političkih skupova diljem Amerike posljednjih tjedana, fokusirao se na teme zakona, reda i imigracije. Izuzetno mračna slika "neameričke" i "izdajničke" demokratske oporbe, kako ih je jednom opisao, i opasnosti koje navodno prijete od južnoameričke migrantske karavane koja je na putu za SAD, mogli bi mobilizirati njegovu glasačku bazu, ali i produbiti polarizaciju američkog društva. Njegov predizborni spot kritičari su opisali kao rasistički i huškački, a CNN ga je odbio emitirati. 

 

 

Trump će bez većine u Senatu i Kongresu teško progurati svoje zakone

Ostane li Trump bez jednog ili oba doma Kongresa, imat će praktički vezane ruke u smislu realizacije svojih planova kroz nove zakone koje prvo mora izglasati Zastupnički dom, a onda i Senat. Drugim riječima, da bi njemu, odnosno njegovim republikancima, prošao ijedan zakon, morat će za njega pridobiti određen broj demokratskih senatora, odnosno kongresnika, za što su zaista male šanse - iako opet veće nego u europskom parlamentu, gdje je stranačka stega puno jača nego u SAD-u.

No Trump ne bi bio ni prvi ni zadnji predsjednik koji bi se našao u takvoj nezavidnoj poziciji. Midterm izbori su u američkoj demokratskoj praksi svojevrstan referendum o politici predsjednika na polovici njegova mandata, stoga nije nimalo neuobičajeno da aktualni predsjednik ostane bez većine u Kongresu.

Ono zbog čega bi gubitak većine mogao imati zaista dramatične posljedice za Trumpa je mogućnost koja se osvajanjem većine otvara demokratima - da pokrenu formalnu proceduru opoziva (eng. impeachment) predsjednika, kako je predviđeno američkim Ustavom, zbog "veleizdaje, mita ili drugih teških zločina i nedjela". 

Otvara se i mogućnost opoziva Trumpa

Protiv Trumpa bi, naravno, takva procedura opoziva mogla biti pokrenuta zbog sumnje da je njegova predizborna kampanja bila u dosluhu s Rusijom, odnosno da su on ili njegovi podređeni pokušavali omesti istragu o ruskom miješanju u izbore, a eventualno i zbog drugih sumnji u sukob interesa i zlouporabu položaja. No za takvu drastičnu mjeru demokrati bi prvo morali dobiti potvrdu u obliku takvih zaključaka istrage specijalnog tužitelja Roberta Muellera koji bi potvrdili ovu sumnju. 

A dok prema Ustavu Zastupnički dom ima ovlast podizanja optužnice za proceduru opoziva, Senat je taj koji ima ovlast voditi proces i na kraju i potvrditi opoziv predsjednika - i to isključivo kvalificiranom, dvotrećinskom većinom. S obzirom na to da demokrati nemaju ni teoretske šanse osvojiti dvotrećinsku većinu od 66 senatora nakon ovih izbora, odluka o opozivu ovisila bi o političkoj volji republikanaca, odnosno o njihovoj odanosti svom predsjedniku.

No tu već ulazimo u područje hipotetskih scenarija koji ovise o mnoštvu faktora, stoga bi bilo neozbiljno spekulirati bi li Trump bio zaista opozvan ili ne (ili bi, možda, sam odstupio prije konačne odluke). Samo jedno je sigurno - eventualnim ostvarenjem demokratske većine ta bi mogućnost postala mnogo vjerojatnija nego sada.

Demokrati će vjerojatno osvojiti Kongres, ali teško i Senat

A prema predizbornim anketama, demokrati će zaista osvojiti većinu u Kongresu, ali ne i u Senatu. Od 435 mjesta u Zastupničkom domu, demokrati trebaju dobiti 23 mjesta da bi osvojili većinu od 218 mjesta. Kako navodi BBC u svom članku o američkim izborima, demokrati imaju 182 mjesta koja će praktički sigurno zadržati, 10 mjesta koja će vjerojatno zadržati i tri mjesta koja trenutno drže, ali mogli bi ih i izgubiti.

Republikanci su u mnogo slabijoj poziciji: imaju 140 mjesta koja sigurno zadržavaju, 55 mjesta koja će vjerojatno zadržati i 45 mjesta koja bi mogli izgubiti - ali i ne moraju. No još jednom, demokrati moraju dobiti samo 23 od tih 45, odnosno 100 mjesta koja teoretski mogu dobiti. 

U Senatu republikanci stoje mnogo bolje. Od 35 mjesta za koja se glasa na izborima (na svakim izborima glasa se samo za trećinu senatorskih mjesta), demokrati će sigurno zadržati 14 mjesta, vjerojatno zadržati šest mjesta, a jednako je moguće da će zadržati ili izgubiti još šest mjesta. Republikanci će pak sigurno zadržati četiri mjesta, vjerojatno zadržati jedno, a mogu i zadržati i izgubiti još četiri mjesta.

S obzirom na to da demokratima za većinu treba povećanje od četiri mjesta, s trenutnih 47 na 51, to znači da moraju zadržati sva svoja mjesta za koja je utrka neizvjesna i osvojiti sva republikanska. Američki izborni analitičar i osnivač stranice FiveThirtyEight.com Nate Silver zaključuje da su demokrati u najlošijoj poziciji za osvajanje senatske većine u kojoj su bili ikad u povijesti. Silverova organizacija daje demokratima 83,6 % šanse da zadrže većinu u Senatu, ali samo 12,6 % šanse da zadrže i Kongres.

I guverneri su Trumpu bitni za predsjedničke izbore 2020. 

Osim izbora za Kongres, Amerikanci u 36 saveznih država i tri teritorija glasaju za svoje guvernere. Od njih 39, 26 pripada republikancima. Iako se izborima za guvernere uglavnom pridaje manje pažnje nego onima za Kongres, guverneri mogu odigrati ključnu ulogu u podršci kandidatima svoje stranke na predsjedničkim izborima, bilo kroz mobilizaciju volontera za kampanju ili u privlačenju donatora. Osim toga, guverneri imaju zadnju riječ oko prekrajanja izbornih jedinica, što se provodi nakon svakog popisa stanovništva, a često može biti odlučujući faktor na izborima. 

Dakako, sve predizborne ankete i predviđanja za ove izbore u sjeni su percepcije da su anketari i analitičari potpuno podbacili u predviđanjima za predsjedničke izbore, kada su davali daleko veće šanse Hillary Clinton sve do posljednjeg dana prije izbora, ali na kraju je pobijedio upravo Trump.

Ankete 

Mnogi konzervativci i Trumpovi pristaše, a često i on sam, tvrde da su ankete čak bile pristrane u korist Clinton i demokrata. No kada je o tim kritikama riječ, često se previđa da su, kako ističe The Guardian, ankete na nacionalnom nivou predviđale pobjedu Clinton s razlikom od 3 %. Clinton je, ako gledamo apsolutni broj glasova, odnosno cijeli SAD kao jednu izbornu jedinicu, na kraju imala 2 % više glasova od Trumpa, što je u okviru statističke pogreške. Trump je na kraju ipak dobio zahvaljujući elektorskom sustavu glasanja koji daje veću težinu glasovima manjih, pretežno ruralnih i konzervativno nastrojenih saveznih država. Tako jedan Wyoming, u kojem su oboje senatora republikanci, ima otprilike 68 puta manju populaciju od Kalifornije, koja također bira samo dva senatora.

"Nacionalne ankete zapravo su bile daleko točnije na prošlim izborima nego u prosjeku u posljednjih 20, 30, 40 godina anketiranja. Na nivou saveznih država definitivno je bilo izazova, iako mnogi od tih izazova nemaju nikakve veze s kvalitetom (anketa)", komentirao je predsjednik Američkog udruženja za istraživanje javnog mnijenja. Dodao je da problemi za anketare na lokalnom nivou uključuju nedovoljnu frekvenciju, manje uzorke glasača i manje sofisticirane modele sociodemografske zastupljenosti glasača koji će zaista izići na birališta. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara