U 19. STOLJEĆU svijet je europeiziran. U 20. stoljeću bio je amerikaniziran. Sada se azijatizira i to mnogo brže nego što mislite. Uspon Azije bio je strelovit. Ona je dom više od polovine svjetske populacije te se u samo jednoj generaciji iz regije niskog dohotka svrstala među regije srednjeg dohotka. Do 2040. godine, Azija će vjerojatno generirati više od 50 posto svjetskog BDP-a te činiti gotovo 40 posto svjetske potrošnje, piše Svjetski gospodarski forum.

Novo istraživanje McKinsey Global Institutea pokazuje u kojoj se mjeri globalno težište kreće prema Aziji. Danas ta regija ima sve veći udio u svjetskoj trgovini, kapitalu, populaciji, znanju, prometu, kulturi i resursima. Od osam vrsta prekograničnih tokova, jedino otpad se kreće u suprotnom smjeru, što odražava odluku Kine i ostalih azijskih država da smanje uvoz smeća iz razvijenih država.

Azija ima 21 grad među 30 najvećih

Na Aziju danas otpada jedna trećina globalne trgovine robom, a prije 10 godina otpadala je samo jedne četvrtina. Otprilike u istom razdoblju, azijski udio putnika u globalnom zračnom prijevozu porastao je s 33 na 40 posto, a udio u tokovima kapitala porastao je s 13 na 23 posto.

Ti su tokovi potaknuli rast azijskih gradova. Azija ima 21 grad među 30 najvećih na svijetu i četiri od 10 najposjećenijih. I neki manje poznati azijski gradovi danas su na radaru investitora. U Yangonu, komercijalnom središtu Mjanmara, izravno strana greenfield ulaganja (FDI) u sektore intenzivnog znanja 2017. godine iznosila su 2,6 milijardi dolara, a 2007. bila su na nuli.

Isto tako, Bakasi, manji grad nedaleko od Jakarte, nametnuo se kao indonezijski Detroit, centar indonezijske automobilske i motociklističke industrije. U prošlih 10 godina, FDI je u gradskoj proizvođačkoj industriji rastao prosječno 29 posto godišnje. A Hyderabad, koji je 2017. godine generirao 1400 patenata, brzo sustiže indijsku Silicijsku dolinu, Bangalore.

Kina je imala 44 posto svih svjetskih patenata 2017. godine.

Ali nisu samo vanjski tokovi usmjereni u Aziju. Dinamične intraregionalne mreže također pokreću napredak. Oko 60 posto ukupne trgovine azijskih zemalja odvija se unutar regije, što olakšavaju sve više integrirani azijski lanci opskrbe. Intraregionalni tokovi financiranja i investicija također su u porastu, a više od 70 posto azijskih startupa financira se iz regionalnih izvora. Tokovi ljudi, 74 posto putovanja unutar Azije obave Azijci, također pomaže integraciji regije.

Ono što pokreće te tokove je raznolikost Azije. Zapravo, postoje najmanje četiri „Azije“, svaka na različitom stupnju gospodarskog razvoja, koje igraju jedinstvenu ulogu u globalnom rastu regije.

Prva Azija

Prva Azija obuhvaća Kinu, središta azijskog gospodarstva, koja susjedima pruža platformu za povezivanje i inovacije. Od 2013. do 2017. godine, ova zemlja imala je 35 posto ukupnog azijskog vanjskog FDI-a, pri čemu je oko četvrtine investicija bilo usmjereno u ostala azijska gospodarstva. Održavajući njen rapidni rast inovacijskih kapaciteta, Kina je imala 44 posto svih svjetskih patenata 2017. godine.

"Napredna Azija"

Druga grupa, „Napredna Azija“, također pruža tehnologiju i kapital. Uz ukupni vanjski FDI od jednog trilijuna dolara, na ove zemlje otpadalo je 54 posto ukupnog azijskog ulaznog FDI-a od 2013. do 2017. Samo na Južnu Koreju otpada 33 posto svih vanjskih investicija u Vijetnamu. Japan daje 35 posto svih investicija u Mjanmaru, te 17 posto na Filipinima.

"Nadolazeća Azija"

Zatim postoji „Nadolazeća Azija“, koja obuhvaća relativno raznoliku skupinu malih rastućih gospodarstava i koja pruža ne samo radnu snagu, nego i potencijal za rast, zahvaljujući sve većoj produktivnosti i potrošnji. Ova gospodarstva duboko su integrirana sa svojim regionalnim susjedima, njihov prosječni udio u intraregionalnim tokovima roba, kapitala i ljudi je 79 posto, najveći od četiriju Azija. 

"Granična Azija i Indija"

Nasuprot tome, četvrta skupina – „Granična Azija i Indija“ – ima najniži udio u intraregionalnim tokovima od samo 31 posto. Ali ova brojka, koja odražava povijesne veze s Europom, Bliskim istokom, Afrikom i Sjedinjenim Američkim državama, uskoro će se povećati, jer ta gospodarstva, povijesno slabije integrirana, razvijaju bliske veze sa svojim azijskim susjedima. Ova skupina može mnogo toga ponuditi, uključujući i relativno mladu radnu snagu, koja koristi rastuće azijsko uvozno tržište, te rastuću srednju klasu koja može poslužiti kao novo tržište za regionalne proizvode.

Razlike između četiri Azije su komplementarne, što integraciju čini snažnim pokretačem napretka. Na primjer, kako populacija jedne od zemalja stari, tako mlađa populacija druge zemlje popunjava prazninu. Medijalna dob indijske populacije bila je 27 godina 2015., u usporedbi s 37 u Kini i 48 godina u Japanu, a očekuje se da će do 2050. dosegnuti tek 38 godina.

Isto tako, kad plaće, a time i troškovi proizvodnje, počnu rasti u jednoj zemlji, gospodarstva na nižim stupnjevima razvoja preuzimaju jeftine proizvodne aktivnosti. Od 2014. do 2017. godine, kad se udio Kine i radno intenzivnim rastućim gospodarstvima smanjio s 55 na 52 posto, udio Vijetnama porastao je za 2,2 postotna boda, a Kambodže za 0,4 postotna boda.

Godinama su promatrači raspravljali o budućim potencijalima Azije. Budućnost je stigla. Ušli smo u „azijsko stoljeće“, kako je to rekao pisac Parag Khanna. Više nema povratka.