GODINU dana prošlo je od neuspješnog državnog udara vođe Wagnera Jevgenija Prigožina, a Rusija se i dalje suočava sa sigurnosnim unutarnjim problemima.

Teroristički napad u Dagestanu odnio je najmanje 20 života, a istovremeno - Rusija nastavlja diplomatsku ofenzivu u Aziji te traži alternativne partnere kako bi stvorila anti-zapadni blok. Što je cilj ruskog predsjednika te kako će Zapad uzvratiti, raspravljalo se u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog.

"Napad u Dagestanu vjerojatno je povezan s onim u Moskvi"

Geopolitički analitičar Gordan Akrap ustvrdio da su teroristički napadi u Dagestanu te onaj u Crocus areni u Moskvi prije nekoliko mjeseci vjerojatno povezani.

"Vrlo vjerojatno napadi jesu povezani s obzirom na to da Sovjetski savez, a danas Ruska Federacija ima ozbiljnih izazova s brojnim unutarnjim neriješenim pitanjima: političkim, nacionalnim i vjerskim, tako da ovaj dio vjerski motiviranog radikalizma i terorizma je samo jedan u nizu događaja koji se događa u Rusiji", rekao je.

Naglasio je da je "očito za očekivati kako će ruski predsjednik Vladimir Putin opet optužiti Zapad da stoji iza toga."

"Problem islamističkog terorizma je ozbiljan i nije i neće zadesiti samo Rusku Federaciju, nego je to globalni sigurnosni izazov", naglasio je.

"Teško je reći kakvo je stanje u Rusiji, ali vidi se da ispod površine vrije"

Kazao je kako je teško reći kakvo je stanje tamo, ali da "ispod površine vrije".

"To je teško reći kakvo je stanje tamo. Vidi se da ispod površine vrije i da postoji ozbiljna količina ljudi koji su spremni na izvođenje samoubilačkih terorističkih akcija. To je pokazatelj da je Rusija - zahvaljujući činjenici da je pokrenula agresiju na Ukrajinu i da je uključila cijeli sigurnosni aparat - na unutarnjoj strani izuzetno ranjiva", zaključio je.

"U Rusiji postoji demokratski potencijal, ali je teško vidljiv"

Komentirao je i godišnjicu neuspješne pobune Jevgenija Prigožina, vođe i vlasnika Wagnera koji je nedugo nakon toga poginuo pod sumnjivim okolnostima u zrakoplovnoj nesreći.

"To je bilo za očekivati. Taj pokušaj državnog udara je uslijedio kao kulminacija cijelog niza aktivnosti i javno izraženog nezadovoljstva vođe Wagnera sa snagama Ruske Federacije. To je predsjednik Putin riješio na sebi svojstven način.

Sjetite se koliki je broj pripadnika najvišeg gospodarskog vrha establišmenta RF-a u vrlo kratkom vremenu nastradao pod sumnjivim okolnostima. Mislim da se radilo o više od 40 ljudi. Neki sa svojim obiteljima", podsjetio je.

Ustvrdio je da "u Rusiji i dalje postoji demokratski potencijal, ali je on teško vidljiv."

Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević ustvrdio je da Putinovi posjeti azijskim zemljama ne mogu pobijediti izolaciju koju nameće Zapad, ali da može naštetiti planovima SAD-a (ne)djelovanjem u Vijeću sigurnosti.

"Ne može pobijediti izolaciju koju mu je Zapad nametnuo, ali može uspostaviti razbiti tu izolaciju i uspostaviti kontakte sa zemljama koje se nisu pridružile zapadnim sankcijama. Ne samo da su potpisali sporazum, nego je i predsjednik Putin dao izjavu da Rusija ne podržava beskonačne sankcije koje se u UN-u donose protiv Sj. Koreje", rekao je.

Time je, kako kaže, "najavio da će Rusija ubuduće uložiti veto na prijedlog da Vijeće sigurnosti donese neke nove sankcije."

"Mirovni samit o Ukrajini bio je osuđen na neuspjeh"

Kovačević se osvrnuo i na mirovnu konferenciju o Ukrajini koja se održala u Švicarskoj.

"Konferencija u Švicarskoj je bila koncipirana onako kako se koncipiraju nakon što je rat okončan pa pobjednici pobijeđenima određuju uvjete. Rat u Ukrajini nije završen, zasad nema pobjednika i zbog toga je takva konferencija bila osuđena na neuspjeh", rekao je.

Ustvrdio je da su "Amerikanci bili svjesni da će ona biti neuspješna, pokazali su time što na njoj nije sudjelovao predsjednik Joe Biden, nego Kamala Harris."

"Neki sudionici konferencije su odbili potpisati završni dokument. Tu su između ostalog zemlje članice BRICS-a unutar koje Kina i Rusija vode glavnu riječ. Naglasile su da bez Rusije nije moguće dobiti rezultate u okviru neke mirovne konferencije što se tiče Ukrajine", istaknuo je.

"Svjetske krize su ubrzale približavanje Rusije i Kine"

Kovačević je ustvrdio da su sigurnosne krize u svijetu doprinijele približavanju Rusije i Kine.

"Svijet je nedvojbeno podijeljen. Ruska agresija na Ukrajinu je ubrzala definiranje strana u globalnom sukobu. Kina i Rusija, koje nisu bile u osobito bliskim odnosima su nakon zaoštravanja odnosa sa Zapadom - postale su glavne saveznice", rekao je.

Istaknuo je primjer sankcija koje su Kinu natjerale da potraži alternativna tržišta.

"SAD je intenzivirao rad u okviru asocijacije QUAD. SAD, Japan, Australija i Indija. Ta asocijacija se pretvara u anti-kineski sigurnosni savez. Tu je i AUKUS, tročlana koalicija Australije, UK-a i SAD-a, u čijem središtu je osposobljavanje Australije za izgradnju sigurnosne arhitekture u pacifičkom bazenu", dodao je.