GEOPOLITIČKI analitičar i dekan Verna Vlatko Cvrtila gostovao je na televiziji N1 te je komentirao rat u Ukrajini, koji će 24. veljače obilježiti godinu dana od svog početka, ali i to može li uopće Vladimir Putin biti svrgnut s vlasti.

"Grupa Wagner je odigrala dosta bitnu ulogu u nekim dijelovima fronta i nadopunjava se s ruskom vojskom, mada su imali puno kritika na to kako uopće funkcionira ruska vojska i njihovi zapovjednici. Sad je grupa Wagner stavljena sa strane i ruska vojska sa zapovjedništvom preuzima inicijativu", rekao je.

"Proljetna ofenziva mogla bi započeti na obljetnicu rata"

"Znamo da se dogodila velika mobilizacija u rujnu, neki izvori govore da je mobilizirano do 500 tisuća ruskih vojnika. Rusija se očito priprema za proljetnu ofenzivu, koja bi mogla započeti 24. veljače", rekao je Cvrtila.

On navodi kako Rusija nastoji ofenzivu započeti prije nego što krenu vojne akcije s ukrajinske strane i može se očekivati samo nastavak ratovanja.

"Čini se da su Rusi ipak odustali od nekih svojih ciljeva jer su neostvarivi, primjerice denacifikacija, zauzimanje Kijeva, tako da su smanjili svoje ciljeve. U Putinovom novogodišnjem govoru može se iščitati da žele osvojiti pokrajine Donjeck i Luhansk u potpunosti, jer su već uključene u teritorij Rusije, te da se potpuno osvoji dio teritorija koji je izgubljen kad je ukrajinska ofenziva povratila teritorije", rekao je.

"Proljetne ofenzive bit će odlučujuće"

"U sljedećih 6 mjeseci imat ćemo ozbiljne vojne operacije i ratovanje koje će dovesti do sljedeće faze rata. To može biti nastavak operacija ili polako prepoznavanje elemenata za konačni mirovni sporazum. Sa sigurnošću možemo reći da će se ratovanje nastaviti, a proljetne ofenzive s obje strane će biti odlučujuće", ustvrdio je.

Cvrtila kaže kako misli da bi Ukrajina bila u puno težoj situaciji da joj Zapad prošle godine nije slao naoružanje, no pitanje je kako nastaviti financiranje Ukrajine, kojoj sad trebaju tenkovi i zrakoplovi.

"Čini se kako Zapad ne želi dodatnim naoružanjem prijeći crvenu liniju, koja je još uvijek nedefinirana, i kako bi zadržao razinu konflikta želi da zapravo ni jedna ni druga strana nema presudnu moć. S jedne strane da Rusija osvoji Ukrajinu, a s druge strane da Ukrajina dođe do svoje granice", ustvrdio je.

"Zapad igra na odustajanje Rusije od svojih ciljeva" 

"Postoji jedna razumna količina oružja koja se šalje u Ukrajinu kako bi se konflikt zadržao u nižoj razini eskalacije. Zapad tu igra na to da bi Rusija trebala shvatiti da ne može ostvariti svoje ciljeve i da odustane i krene prema pregovaranju. Čini se da se ide prema tome da će možda neki dio ukrajinskog teritorija biti cijena za zaustavljanje ruske agresije", navodi.

Cvrtila smatra da Zapad ne želi ići do točke u kojoj Rusija nema što izgubiti, a Krim je krajnja točka.

"Oko njega će se sigurno pregovarati. On bi bio jedan dragulj u toj suludoj ideji napada na Ukrajinu. Neki američki dužnosnici govore da bi osvajanje Krima bilo izrazito teško ukrajinskoj vojsci i sigurno će ga Rusi braniti svim sredstvima i vjerojatno ga mogu braniti dugi niz godina. Ako i jedna i druga strana ne mogu ostvariti svoje ciljeve, onda se očekuje da bi to bila situacija gdje se kreće prema pregovorima", rekao je Cvrtila.

"Vladimiru Putinu nisu naštetile sankcije i neće mu ni naštetiti. On nema opoziciju, ili ju je zatvorio ili protjerao iz Rusije. On će sigurno opet biti izabran za predsjednika Rusije. Nema političkog procesa kojim bi Putin bio maknut sa svoje pozicije", zaključio je.