NAKON što su izbrojani skoro svi glasovi, izvjesno je da je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) na ovim parlamentarnim izborima osvojila 61 zastupnički mandat i time postala najjača politička snaga. No to nije dovoljno – HDZ za formiranje većinske vlade treba ukupno 76 saborskih zastupnika, piše Deutsche Welle.

Dr. Ivan Rimac, politički analitičar i profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, u razgovoru za DW kaže da se sad već pomalo kristalizira koje bi opcije mogle doći u obzir. "Kao glavni partner HDZ-a se nameće Domovinski pokret (DP), stranka koja je načelno po porukama bila nešto desnija od HDZ-a i koja je obilježena dosta jakim nacionalističkim stavovima, u nekim elementima čak i protueuropskim, kao i negiranjem ili bolje rečeno šovinizmom prema srpskoj nacionalnoj manjini", kaže on. S time da ni to ne bi bilo posve dovoljno jer DP ima 14 zastupnika.

Kao drugu mogućnost prof. Rimac navodi koaliranje HDZ-a sa svim zastupnicima nacionalnih manjina. No ni to ne bi bilo dovoljno za većinu u parlamentu pa bi HDZ, objašnjava DW-ov sugovornik, morao "pokušati razbiti tu skupinu Domovinskog pokreta koja nije previše homogena i iz te skupine izvući pet do šest zastupnika i tako formirati većinu".

"U tom slučaju bi HDZ bio u komfornoj situaciji jer ne bi imao ucjenjivački element unutar koalicije, za razliku od situacije da prihvati cijeli Domovinski pokret, kao partnera koji u nekim elementima ide preko granica onoga što bi Andrej Plenković dopustio u svojoj proeuropskoj politici", smatra prof. Rimac.

"Rijeke pravde smanjile svoje šanse za formiranje vlade"

Rijeke pravde i partneri, koalicija pod vodstvom SDP-a, s 42 mandata dobili su manje od očekivanog i znatno su smanjili svoju šansu za formiranje vladajuće koalicije, ocjenjuje sugovornik. On navodi da bi SDP za koaliciju trebao najmanje tri partnera, od kojih je jedan lijevo zelena stranka Možemo. Ali, kako kaže, problem je drugi partner.

"To bi mogao biti Most, koji ima neke ideje koje dijeli s Domovinskim pokretom, a s druge strane je vrlo jako orijentiran protiv HDZ-a s kojim je dva puta bio u koaliciji i dva puta je izbačen iz koalicije zbog svog inzistiranja na određenim političkim rješenjima. No problem je s Možemo kao lijevo zelenom koalicijom koja zastupa i relativno liberalne stavove u pogledu prava žena i LGBTQ zajednice", napominje Ivan Rimac.

Prema njegovom mišljenju, ta konstrukcija je vrlo nevjerojatna zbog puno aktera i zbog još jednog razloga: "Svaka od tih stranaka ima svoju specifičnu skupinu birača i svako jače odstupanje od stavova koje su zastupali u kampanji bi značilo pad povjerenja glasača u te političke opcije. I toga su svi svjesni."

Govoreći o političkoj sudbini Zorana Milanovića nakon ovih izbora, Rimac predviđa da je on "svojom intervencijom u izborni proces narušio svoje prilično velike šanse da postane predsjednik u drugom mandatu".

"Domovinski pokret - crvena krpa za srpsku politiku"

Odgovarajući na pitanje kako bi se te različite opcije mogle odraziti na odnose Hrvatske sa susjednim zemljama, dr. Rimac se u razgovoru za DW najprije osvrće na Srbiju: "Sigurno je da će odnosi Hrvatske i Srbije i dalje biti u nekom smislu disparatni, jer oni fluktuiraju u komunikaciji, ali vrlo često ulaze u jednu oštru komunikaciju koja se često poklapa s predizbornim razdobljem." On objašnjava da pojedine političke opcije surađuju u to vrijeme te da zaoštravanje odnosa sa Srbijom koristi desnim političkim opcijama u Hrvatskoj, isto kao što i u Srbiji određene političke strukture imaju koristi od toga kad se zaoštre odnosi s Hrvatskom.

"Činjenica je da bi ulazak Domovinskog pokreta u vladu predstavio crvenu krpu za srpsku politiku jer su oni izrazito po svojim stavovima bili protiv prava srpske etničke manjine u Hrvatskoj", smatra DW-ov sugovornik. No istodobno ističe da ni dolazak socijaldemokrata na vlast ne bi popravio odnose sa Srbijom te da se oni, prema njegovom mišljenju, mogu popravljati samo u okviru ulaska Srbije u EU i prihvaćanja modela građanskih država.

BiH: "Plenković će više zastupati ideju obrane hrvatskih interesa"

Što se tiče BiH, Ivan Rimac podsjeća da je predsjednik Zoran Milanović imao niz susreta s političkim predstavnicima konstitutivnih naroda u BiH i zastupao je ideju da BiH mora imati svoj autonomni put i rješavati svoje odnose unutar vlastitog političkog prostora. "Međutim, sudeći po glasovima iz dijaspore, to očito nije imalo velikog odjeka unutar hrvatskog korpusa u BiH", zaključuje politički analitičar.

On također smatra da je Andrej Plenković "imao vrlo nejasne i neodređene odnose prema političarima drugih nacionalnih skupina u BiH" te da "njegovo zastupanje ideje pristupanja BiH u EU ide više iz pozicije potrebe EU da raščisti prostor zapadnog Balkana".

"To otvara vrlo različit dijalog prema predstavnicima naroda unutar BiH gdje će Plenković više zastupati ideju obrane hrvatskih interesa na teret ostale dvije nacionalne skupine", ocjenjuje prof. dr. Ivan Rimac.

HDZ obećava kontinuitet u vanjskoj politici

A dosadašnji ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman za DW najavljuje kontinuitet u vanjskoj politici i ističe da se HDZ zalaže za stabilnost i europski put država zapadnog Balkana. No on istodobno naglašava da one moraju nastaviti "s prilagodbom svojih politika zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU".

Napomenuo je i da "Hrvatska ima neriješena bilateralna pitanja s nekim zemljama, prije svega sa Srbijom i Crnom Gorom, nakon tragičnog raspada bivše države gdje je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije Miloševićevog režima".

"Hrvatska će i dalje biti iskreni zagovornik europskih integracija na zapadnom Balkanu", obećao je ministar Radman.

Naravno, to njegovo obećanje vrijedi samo ako HDZ uspije formirati novu vladu. Za sada su sve opcije još uvijek otvorene, a pravi posao oko dogovaranja vladajuće koalicije tek počinje.