Analitičari očekuju rast inozemnog duga

Analitičari očekuju rast inozemnog duga
Foto: RBA Analiza, HNB

NA KRAJU siječnja hrvatski inozemni dug iznosio je 41,1 milijardu eura, što je 6,5 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, no analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u ovoj godini zbog koronakrize očekuju rast inozemne zaduženosti svih ključnih sektora.

Bruto inozemni dug od 41,1 milijardu eura veći je za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na siječanj prošle godine manji za 2,8 milijardi eura ili 6,5 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

No, taj dug, koji uključuje inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija i ostalih domaćih sektora, ove će godine porasti.

"Očekujemo pogoršanje pokazatelja vanjske ranjivosti"

„Uslijed novonastale i neočekivane situacije vezane za pandemiju koronavirusa, koja je prouzročila zastoj na globalnoj razini, kao i u domaćem gospodarstvu, očekujemo pogoršanje pokazatelja vanjske ranjivosti Hrvatske“, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u utorak.

Analitičari te banke očekuju povratak salda na tekućem računu bilance plaćanja u negativno područje, po prvi put od 2013., kao i porast bruto inozemnog duga u nominalnom i relativnom izrazu.

„Oporavak i ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti, uz visoke potrebe za financiranjem, dovest će do rasta inozemne zaduženosti svih ključnih sektora“, navodi se u analizi.

Kako bi financirala mjere za pomoć gospodarstvu, koje je pod pritiskom koronakrize, vlada je u rebalansu proračuna nedavno povećala primitke od financijske imovine i zaduživanja s 30,5 na 63,4 milijarde kuna.

Pritom su planirana zaduživanja i na domaćem i na inozemnom tržištu.

Zbog rasta duga, a očekivanog oštrog pada gospodarstva, porast će udjel inozemnog duga u BDP-a.

„Snažan pad gospodarske aktivnosti utjecat će na porast udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), koji bi se mogao približiti razini od 90 posto. S druge strane, nastavak ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka kroz niske će kamatne stope djelomično ublažiti rast troškova inozemnog zaduživanja i tako djelovati u pozitivnom smjeru“, zaključuju analitičari RBA.

Bruto inozemni dug na kraju 2019. godine iznosio je 40,9 milijardi eura, što čini 75,7 posto BDP-a

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara