BBC NEWS objavio je zanimljivu analizu mogućih poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina u jeku tenzija između Rusije i Zapada oko Ukrajine. Situaciju s politikom Kremlja BBC-jev analitičar Steve Rosenberg opisuje kao slagalicu za koju nedostaje pola dijelova.

Frustrirajuće je. Zbunjujuće je. Nikad ne vidite cijelu sliku. Dobro došli u svijet politike Kremlja, piše Rosenberg. Dekodiranje onog što Putin misli i planira je, blago rečeno, izazovno. I to je upravo ono što Kremlj želi - držati sve oko sebe u neizvjesnosti.

Koji su točno Putinovi planovi? Sprema li Moskva veliku invaziju na Ukrajinu ili ograničenu operaciju? Je li zveckanje oružjem samo svojevrsno zastrašivanje, odnosno diplomacija koja tjera drugu stranu da povlači poteze? Geopolitička slagalica je vrlo kompleksna.

Dijelovi slagalice koje vidimo izazivaju veliku zabrinutost na Zapadu. Na granicama Ukrajine nagomilano je oko 100.000 ruskih vojnika. Moskva na kopnu i moru provodi niz velikih vojnih vježbi. Vojne vježbe najavila je i Bjelorusija, zemlja pod snažnim utjecajem Kremlja. 

Službena Moskva pred Zapad postavlja zahtjeve za koje sigurno zna da će ih Amerika odbiti, poput zabrane ukrajinskog ulaska u NATO i okončanja aktivnosti NATO-a u istočnoj Europi. U isto vrijeme Vladimir Putin javnosti govori da su "Ukrajinci i Rusi jedan narod, jedna cjelina".

Teške riječi i prijetnje

Washington je nedavno pismeno odgovorio na zahtjeve Moskve, a Kremlj kaže da će podrobno analizirati američki odgovor. U međuvremenu stižu teške riječi sa svih uključenih strana. 

"Ne stavljajte infrastrukturu NATO-a na ukrajinski teritorij. Tražimo od naših 'partnera' u zemljama NATO-a da se maknu. Maknite se od naših granica. Napustite postsovjetske zemlje jer prijetite ruskom narodu", rekao je nedavno na ruskoj državnoj televiziji Jevgenij Popov, parlamentarni zastupnik vladajuće stranke Ujedinjena Rusija, ujedno i voditelj emisije.

"Vrijeme vam istječe. Morate donijeti odluku, i to brzo", dodao je. "Što će se dogoditi u suprotnom?" pitao ga je BBC-jev novinar. "U suprotnom će doći do reakcije koja će biti nevjerojatno opasna za cijeli svijet. Neki zapadni dužnosnici tvrde da Rusija nema muda. Želite li to stvarno provjeriti?" glasio je odgovor Popova.

Rusija tvrdi da joj je NATO prijetnja. Je li to stvarno tako?

Ruski dužnosnici u javnosti inzistiraju na tezi da je NATO prijetnja ruskoj sigurnosti. No ja sam skeptičan prema tome, piše BBC-jev analitičar. Teško je povjerovati da Moskva zaista smatra NATO prijetnjom.

Samo 6% ruskih granica je sa zemljama članicama NATO-a. Kremlj ima dobre odnose s nekim članicama NATO-a, kao što su Italija i Mađarska. Moskva je čak prodavala oružje Turskoj, koja je također članica NATO-a.

Na umu treba držati i činjenicu da NATO (odnosno Norveška) dulje od 70 godina graniči s Rusijom. Uz to, ne postoje ama baš nikakve naznake da bi Ukrajina, Gruzija ili bilo koja druga bivša sovjetska republika u bližoj budućnosti mogla biti primljena u NATO. 

Što Putin stvarno želi?

Otkud, dakle, dolazi fiksacija Kremlja na NATO? Dio razloga je unutarnji - navesti ruski narod da se ujedini protiv navodnog vanjskog neprijatelja. No dio razloga mogao bi biti i korištenje trenutka kako bi se preoblikovao europski sigurnosni poredak na način koji koristi Moskvi, odnosno da se ruska sfera utjecaja proširi, tj. da se ishod hladnog rata dovede u pitanje.

"Putin vjeruje da je Zapad iskoristio rusku slabost 1990-ih, odnosno da Rusija nije dobila fer tretman i da nije dobila ono što zaslužuje. Želi to promijeniti", rekao je Andrej Kortunov, ravnatelj ruskog Vijeća za međunarodne odnose, trusta mozgova povezanog s ruskim vlastima.

"Njegov argument je jednostavan. Sad kad se balans snaga promijenio, više ne živimo u zapadnocentričnom unipolarnom svijetu. Trebali biste nas saslušati i ozbiljno sagledati ono što nas brine", dodaje.

Koji je sljedeći korak Moskve?

Bez svih dijelova slagalice možemo samo nagađati. To može ovisiti o tome hoće li američka ponuda pregovora s Rusijom o nekim aspektima sigurnosti u Europi biti dovoljna da zadovolji Vladimira Putina.

Ako neće, odnosno ako je Putin odlučan u namjeri da razmontira europsku sigurnosnu arhitekturu, mogući su i vojni konflikt i dugoročne tenzije između Istoka i Zapada.

"Nadam se da će Putin biti zadovoljan onim što je dosad dobio. Mislim da je do neke mjere bio uspješan. Prisilio je Zapad na dijalog. To znači da bi mogao reći da je njegova misija završena, odnosno da mu je dizanje tenzija na ukrajinskoj granici pomoglo uvjeriti Zapad da razmotri ruske prijedloge", govori Kortunov.

"No mogao bi ponuditi i drugu interpretaciju događaja. Mogao bi reći da Zapad pokušava uvući Rusiju u beskonačne, besmislene pregovore te tvrditi da će se utjecaj Zapada na Ukrajinu nastaviti. Što se tiče domaće scene, rusko društvo ne gleda s velikim entuzijazmom na mogućnost velikog rata na granici. Rusi nisu naročito željni sudjelovanja u velikoj vojnoj operaciji u Ukrajini", dodaje.