AMERIČKI predsjednik Donald Trump nedavno je izrazio želju da kupi Grenland, pri čemu valja napomenuti da nije riječ o članku iz tabloida.

Trump je ozbiljno izrazio interes za kupnju najvećeg svjetskog otoka, koji je trenutno u posjedu Danske. 

Od cijelog niza pitanja koja se javljaju kao reakcija na ovu Trumpovu izjavu, CNN analizira pet ključnih. 

1. Zašto? 

Iako se na prvu čini besmislenim kupiti otok 80% čijeg teritorija pokriva led i na kojemu živi svega 60.000 ljudi, razlozi za to su više nego očiti. 

Grenland je vrlo bogat prirodnim resursima, uključujući željeznu rudu, olovo, cink, zlato, rijetke zemne metale, uranij i naftu, većina kojih je neiskorištena zbog ledenog pokrova nad 80% njegove površine. 

No, zbog globalnog zatopljenja led na Grenlandu topi se sve brže. Upravo su američki znanstvenici ove godine uočili dva najveća otapanja leda u povijesti Grenlanda, a spomenuta erozija ledenog pokrova bitno bi olakšala iskapanje resursa na otoku. 

Drugi bitan razlog je geopolitičke prirode jer SAD već ima uporište na otoku. Riječ je o zračnoj bazi Thule, smještenoj 1.207 km od arktičkog kruga, unutar koje je radarska postaja i koja čini dio američkog raketnog sustava. 

Treći važan razlog je činjenica da Trump želi ostavštinu po kojoj ga će se pamtiti, a kupnja Grenlanda je upravo to. 

2. Je li Grenland na prodaju? 

Čini se da nije.

"Grenland je bogat izvorima poput minerala, najčišćom vodom i ledom, ribom, morskim plodovima, obnovljivom energijom i potencijalom za avanturistički turizam. Otvoreni smo za poslovnu suradnju, ali nismo na prodaju", stoji u tweetu grenlandske vlade. 

Grenland službeno pripada Danskoj, no uživa visok stupanj autonomije koja je dodatno povećana nakon referenduma 2008.

3. Je li ovo ludost?

Ne, bez obzira na to što komentari na Twitteru govorili o tome. 

SAD je u prošlosti već pokušavao kupiti Grenland, i to u dva navrata: u 19. stoljeću nakon kupnje Aljaske te neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kada su vođeni pregovori između tadašnjeg državnog tajnika Jamesa Byrnesa i danskog ministra vanjskih poslova 

4. Kupuje li SAD mnogo drugih država? 

Ne. U prošlosti se to dogodilo svega nekoliko puta: 1803. kada je od Francuske kupljen golem teritorij Louisiane za 15 milijuna dolara, 1867. kada je od Rusije za 7,2 milijuna dolara kupljena Aljaska, 1898. kada su od Španjolske za 20 milijuna dolara kupljeni Filipini te 1917. kada su od Danske kupljeni Djevičanski Otoci za 25 milijuna dolara.  

5. Kako ide ona uzrečica o Grenlandu i Islandu? 

Grenland je pokriven ledom, a Island zelen, unatoč njihovim engleskim imenima (Greenland i Iceland), za koja treba kriviti Vikinge. 

Poanta ovih pet pitanja je da Trump kao predsjednik SAD-a ima mnogo ludih ideja. Kupnja Grenlanda je možda najneobičnija od njih, no nikako ne i najgora.