Foto;: 123rf, DHMZ

ANALIZA srednje mjesečne temperature zraka pokazuje da je ovogodišnji kolovoz bio topliji od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) na svim analiziranim postajama u Republici Hrvatskoj. Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka za kolovoz 2017. godine bila su u rasponu od 2,7 °C (Daruvar) do 4,5 °C (Parg).

TABLICA Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za kolovoz 2017. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj. Rekordne vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka su posebno označene (crveno).

Odstupanja apsolutne maksimalne temperature zraka za kolovoz 2017. godine bila su viša od odgovarajućeg prosjeka (1961. - 1990.), a nalazila su se u rasponu od 3,5 °C (Hvar) do 8,2 °C (Ogulin). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja (tablica 1) pokazuje da je u kolovozu 2017. godine bilo više od 10 rekordnih vrijednosti temperature zraka, tj. apsolutna maksimalna temperatura zraka u kolovozu nadmašila je najvišu vrijednost u raspoloživom nizu ili je jednaka najvišoj zabilježenoj temperaturi zraka od kada postoje mjerenja (npr. Komiža).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za kolovoz 2017. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo (cijela Hrvatska).
 

Zadar i Knin bili su ekstremno sušni

Analiza količina oborine za kolovoz 2017. godine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) pokazuje da su količine oborine bile ispod višegodišnjeg prosjeka na svim analiziranim postajama. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za kolovoz 2017. godine nalaze u rasponu od 0% višegodišnjeg prosjeka na postajama Dubrovnik (0,0 mm) i Split-Marjan (0,0 mm) do 99% tog prosjeka u Karlovcu (102,3 mm).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za kolovoz 2017. godine opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (šire područje Zadra i Knina), vrlo sušno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana i zaleđa), normalno (šire područje Zagreba i Karlovca) i sušno (preostali dio Hrvatske).