PRIJE nekoliko dana u utrku za predsjednika ušao je i Mostov gradonačelnik Sinja Miro Bulj.

"Bio sam uz Hrvatsku kad je trebalo biti, u vrijeme Domovinskog rata kad sam imao 19 godina. Nisam bio na Zrinjevcu, niti sam bio u Bruxellesu. Neću biti poslušnik Bruxellesa, niti sam igrač ruski, niti sam igrač američki. Ja sam, narode - igrač samo vaš", naglasio je.

Ako ga narod izabere, rekao je, raspisat će pet referenduma. Najavio je i nabrojao referendum o slanju vojske na granicu, potom o zaustavljanju poreza na nekretnine i pljačke malog građanina i iznajmljivača, o "zabrani javnog financiranja svih medija i organizacija koji ne poštuju Deklaraciju  o Domovinskom ratu" i "zabrani rodne ideologije u školama i vrtićima".

Time se i broj (potencijalnih) kandidata koji su javno objavili da će se kandidirati približio brojci deset. 

Zasad su svoju kandidaturu najavili aktualni predsjednik Zoran Milanović, koji će na izbore kao SDP-ov kandidat, nezavisna saborska zastupnica i bivša zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić, Dragan Primorac, koji će na izbore kao HDZ-ov kandidat, Ivana Kekin kao kandidatkinja stranke Možemo.

Kandidaturu su najavili i Tomislav Jonjić, Dražen Keleminec (A-HSP) te Aurora Weiss, savjetnica Milorada Dodika, koja također želi na Pantovčak, Branka Lozo kao kandidatkinja Doma i nacionalnog okupljanja, nove stranke Marija Radića, te naposljetku Mostov Miro Bulj. 

Pitamo vas, za koga ćete glasati na izborima? (Anketa je inicijalno objavljena u članku o kandidaturi Mire Bulja.)

Zoran Milanović

Prvi je svoju kandidaturu najavio aktualni predsjednik Zoran Milanović, a podržali su ga SDP, Reformisti i Stranka umirovljenika. Milanović je predsjednik od 2020. i na izborima će se boriti za drugi, posljednji, mandat na čelu države.

"Moja odluka da se natječem još jednom je motivirana mojim dosadašnjim iskustvom, viđenjem onoga što se događa u Hrvatskoj, potrebom da se Hrvatsku zaštiti od Plenkovićevog nasrtaja na sve institucije, ali i od svih opstrukcija Ustava, izbjegavanja sastajanja ustavnih tijela u koordinaciji vanjske politike i nacionalne sigurnosti, zadnji put je to bilo krajem 2021. godine", rekao je Milanović nakon parlamentarnih izbora.

Dragan Primorac

HDZ će na izborima podržati nezavisnog Dragana Primorca, liječnika i forenzičara koji je bio ministar obrazovanja u vladi Ive Sanadera. 

"Duboko sam uvjeren da je najteža kriza koja se može dogoditi jednom narodu ona moralna, koja ostavlja duboke tragove u svakom čovjeku. Ako se na krizu morala nadovežu podjele unutar tog istog društva, nemoguće je napraviti ozbiljan iskorak u budućnost. A budućnost ovisi o tome što radimo danas. I nje nema bez snažnog, složnog i sretnog naroda. Kao predsjednik želim vratiti uzajamno poštovanje i uvažavanje u govoru i ponašanju u hrvatsko društvo, posebice u politiku i javni život", rekao je Primorac u srpnju. 

Marija Selak Raspudić

Kandidaturu je objavila i nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić.

''Stvarna alternativa ne može doći iz redova HDZ-a ili SDP-a, koji provode sve vrijeme svađajući se tko je gori, tko je više vozio helikoptere i tko je više koristio glisere. Njima zapravo to odgovara jer se međusobno omogućuju. Mene je u tom trenutku, kada sam prva iskoračila i bez kalkulacija stala na čistinu i rekla - 'idem i borit ću se, borit ću se za tu bolju Hrvatsku u koju vjerujem' - prije svega motivirala činjenica da se nitko ne usudi suprotstaviti aktualnom predsjedniku.

Ja se aktualnog predsjednika ne bojim, mislim da nije dobro obavljao svoj posao i da ga treba zamijeniti nova osoba", kazala je nedavno Selak Raspudić.

Miro Bulj

Kandidat za predsjednika Hrvatske bit će i Mostov zastupnik i gradonačelnik Sinja Miro Bulj. "Bio sam uz Hrvatsku kad je trebalo biti, u vrijeme Domovinskog rata kad sam imao 19 godina. Nisam bio na Zrinjevcu, niti sam bio u Bruxellesu. Neću biti poslušnik Bruxellesa, niti sam igrač ruski, niti sam igrač američki. Ja sam, narode - igrač samo vaš", naglasio je.

Planira raspisati pet referenduma. Prvi je o slanju vojske na granicu, drugi o zaustavljanju poreza na nekretnine i pljački malog građanina i iznajmljivača, treći onaj koji se tiče financiranja medija.

"Zabranit ćemo javno financiranje svih medija i organizacija koji ne poštuju Deklaraciju  o Domovinskom ratu, dosta nam je blaćenja Domovinskog rata, dosta nam je srpskog sveta i financiranja iz proračuna četničke propagande", poručio je.

Kao četvrti referendum najavljuje onaj o ograničenju mandata manjinskim zastupnicima "kako ne bi mogli glasati o vladi i o proračunu" jer, kako je rekao, "sramotno je da manjina vlada većinom". Peti će referendum, najavljuje, izazvati buru u javnosti, a tiče se "zabrane rodne ideologije u školama i vrtićima".

Ivana Kekin

Kandidatkinja stranke Možemo na predsjedničkim izborima bit će saborska zastupnica te stranke Ivana Kekin, objavljeno je danas na konferenciji za novinare.

Kekin je poručila da će biti predsjednica koja će otvoriti dijalog s građanima o tome što je socijalna država i kakva nam država treba u 21. stoljeću, kamo smo krenuli i zašto smo se toliko udaljili od temelja za koje smo se dogovorili da su nam važni. "Bit ću predsjednica koja progovara o ustavnim vrijednostima socijalne države i općega dobra", istaknula je Kekin.

Branka Lozo

Kandidaturu je objavila i Branka Lozo iz stranke Marija Radića, koja dijeli skraćenicu DOMiNO s queer udrugom, inače profesorica na Grafičkom fakultetu. Naglasila je da je odgojena u vjeri i da će se boriti protiv rodne ideologije. Poručila je i da je njen zadatak zaustavljanje "politika srpskog svijeta, čiji su se pipci već razgranali".

"Njegovat ću očuvanje kontinuiteta kršćanske kulture i tradicije u Hrvatskoj - vrijednosti koje su izgradile i Hrvatsku i Europu, a protivit ću se raznim revolucijama koje su je rušile i danas je ruše, perfidnim i protuprirodnim idejama", poručila je. 

"Svojim zadatkom smatram i zaustavljanje politika 'srpskoga svijeta', pipci kojega su se već razgranali po Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, pa i Hrvatskoj!" naglasila je Lozo. Dodala je da je "svjesna da se razlikuje od svih predsjednika nakon Franje Tuđmana". 

Tomislav Jonjić

Kandidaturu je istaknuo i Tomislav Jonjić, odvjetnik koji je bio zastupnik u zagrebačkoj skupštini s liste Brune Esih. Objavio je i slogan za izbore koji glasi "Za Hrvatsku naših pobjeda". 

Kaže da se njegov program temelji na "slobodarskim starčevićanskim korijenima i katoličkom društvenom nauku".

"Zagovaram decentralizaciju, reformu političkoga i izbornog sustava, ograničeno jačanje uloge predsjednika Republike, kao i institut referenduma. Zalažem se za jačanje veza s hrvatskim iseljeništvom i zaštitu prava hrvatskog naroda u susjednim državama, posebno Hrvata u Bosni i Hercegovini. Podržavam čvrstu suradnju unutar NATO saveza te jačanje naših oružanih snaga", ustvrdio je dodajući kako je okrenut Zapadu "kojemu oduvijek prirodno pripadamo" te da je jedini temelj današnje hrvatske države Domovinski rat. 

Dražen Keleminec

Kandidaturu za predsjednika najavio je i predsjednik Autohtone - Hrvatske stranke prava (A-HSP) Dražen Keleminec. Poručio je da će se na izborima "suprotstaviti komunističkoj bandi koja terorizira hrvatski narod".

U videoobraćanju građanima poručio je da se želi suprotstaviti i Zoranu Milanoviću i Draganu Primorcu.

"Oni su iz komunističke organizacije, jedan i drugi su boljševici, obojica su pobjegla iz Hrvatske, a Dražen Keleminec ju je branio i dragovoljac je Domovinskog rata od 28. lipnja 1991.", istaknuo je Keleminec.

"Moramo maknuti ovu boljševističku, komunističku, jugoslavensku, velikosrpsku bandu koja terorizira hrvatski narod. Znate me tko sam, da se nikada nisam prodao i nikada neću", poručio je Keleminec.

Aurora Weiss

Svoju je kandidaturu objavila i Aurora Weiss, bivša novinarka koja radi kao savjetnica u kabinetu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Weiss za sebe kaže da ona "stoji kao vrhunska figura u novinarstvu" te u "međunarodnim odnosima i diplomaciji diljem srednje i jugoistočne Europe".

Založila se za povećanje predsjedničkih ovlasti, koje bi uključivale domenu Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane i sigurnosno-obavještajne službe.

Uz niz klasičnih predizbornih poruka Weiss je, objavljujući kandidaturu, rekla i sljedeće: "Živjela sam u Austriji, u Nizozemskoj, Belgiji, Americi... U Izraelu sam živjela i radila. Govorim nekoliko stranih jezika, završila sam mnoge sigurnosne škole, tečajeve... Ja bih rekla, kobila se utrkuje s kornjačama, a ja nisam kornjača. To je moj odgovor po pitanju drugih kandidata."